1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nijemac osuđen zbog špijunaže za Rusiju

29. oktobar 2021

Radnik jedne njemačke firme, koja je kontrolisala električne uređaje u Bundestagu, proslijedio je nacrte za gradnju njemačkog parlamenta ruskoj tajnoj službi. Osuđen je u Berlinu na dvije godine uslovno.

https://p.dw.com/p/42LAK
Wolken über dem Reichstag in Berlin
Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Schreiber

Njemački državljanin Jens F, kojem se na teret stavlja da je ruskoj vojnoj tajnoj službi (GRU) proslijedio plan gradnje njemačkog Bundestaga, u četvrtak je pred berlinskim Apelacionim sudom osuđen na dvije godine uslovno.

Državno tužilaštvo je za 56-godišnjaka zahtijevalo dvije godine uslovno i devet mjeseci zatvora. Uoči postupka, Jens F, je odbio nagodbu suda u zamjenu za priznanje.

Opterećenje na relaciji Berlin-Moskva

Neposredno uoči parlamentarnih izbora 2017. u Njemačkoj je ova vijest odjeknula poput bombe. Usred izborne kampanje neko je proslijedio ruskoj ambasadi u Berlinu nacrte za gradnju Bundestaga. „Ruski špijun u Bundestagu?“ - bili su naslovi u novinama. Mnogi su smatrali da je sve to, zajedno sa izvještajima o hakerskim napadima na parlament i lažnim vijestima ruskih trolova, trebalo da utiče na formiranje mišljenja javnog mnijenja uoči izbora.

- pročitajte još:Izbori u Njemačkoj i strah od ruskih hakerskih napada

Od tada su odnosi Berlina i Moskve u stalnom padu – bilo da se radi o naručenom ubistvu nekadašnjeg čečenskog oficira u malom zoološkom vrtu u Berlinu ili trovanja vođe ruske opozicije, Alekseja Navaljnog.  Optužbe na račun ruske tajne službe postajale su sve glasnije a Berlin zadržao reputaciju „glavnog špijunskog grada“.

Četiri godine kasnije Jens F. sjedio je na optuženičkoj klupi. Doduše on je sve vrijeme bio na slobodi, s obzirom da nadležne slube nisu vidjele rizik od bjekstva. U februaru 2021. Savezno državno tužilaštvo optužilo ga je za špijunažu.

Pismo ruskoj ambasadi

Njemačko osiguranje za zaštitu od nezgoda (DGUV) propisuje firmama i državnim službama da najmanje svake četvrte godine izvrše provjeru svih „prenosivih“ električnih uređaja – od aparata za kafu, preko kuvala i mikrotalasnih pećnica do stolnih lampi. Administracija Bundestaga je to povjerila jednoj firmi iz Donje Saksonije, u čijoj berlinskoj filijali je radio Jens F.

Ruska ambasada u Berlinu
Ruska ambasada u BerlinuFoto: Getty Images/S. Gallup

Budući da se nacrti Bundestaga ne drže u tajnosti, jedan saradnik Administracije Bundestaga proslijedio je mejlom stotine dokumenata na mejl te firme, gdje su sačuvani na hard disku. Samo nekoliko saradnika firme je imalo pristup dokumentima.

Jens F. je prema optužnici ukupno 385 dokumenata sa nacrtima kopirao na CD-rom i sortirao u 46 foldera. CD je spakovao u omot i poslao jednom saradniku GRU u rusku ambsadu. Na koverti, na kojoj nije bilo adrese pošiljaoca, na ruskom je napisao riječ „Važno!“. Jens F. je navodno pošao do toga da će pismo završiti u rukama ruske tajne službe. 

Poštanski žig doveo do počinioca

Pismo na adresu Ambasade Rusije u Berlinu presrela je pak njemačka tajna služba. Istražitelji su na osnovu poštanskog žiga ustanovili da je pismo ubačeno u sanduče u blizini stana Jensa F. Osim toga, on je bio jedini saradnik firme, koji je dovoljno znao ruski da na koverti na ruskom jeziku napiše - „Važno!“. Sudeći prema napisima njemačkih medija, Jens F. je u vrijeme DDR-a nezvanično radio za tadašnju tajnu službu DDR-a - Štazi (zvanično: Ministarstvo za državnu bezbjednost DDR-a).

Jens F. je „samoinicijativno" odlučio da nacrte preda ruskoj tajnoj službi, tvrdi Državno tužilaštvo. Prema članu 99 Krivičnog zakona Savezne Republike Njemačke, samo puka spremnost da se špijunira za inostranu tajnu službu može da se kazni kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom. Pri tom u ovom slučaju nikakvu ulogu ne igra to što dokumenti nisu bili klasifikovani kao tajni.

Jens F. je ćutao za vrijeme procesa, a njegov advokat je odbio izdati saopštenje za javnost. Nejasno je da li je pismo uopšte stiglo do ruske ambasade. Jer, njemačke vlasti smiju u posebno opasnim situacijama da presretnu pisma i da ih na osnovu sudskog naloga otvore, ali bi po pravilu onda ipak morala da se ponovo zatvore i predaju primaocima. U sudskim dokumentima se doduše nalaze samo kopije CD-a i koverte.

Autori: Esipov i Jolkver

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu