Nigerija: neviđena brutalnost islamista

Sudbina 85 učenica, koje su islamisti oteli u Nigeriji, i dalje je neizvjesna. Od ukupno 129 otetih, njih 44 je uspjelo pobjeći. Učenice su u ponedjeljak otete iz jedne škole u sjeveroistočnoj nigerijskoj saveznoj državi Borno. Kao otmičari se navode pripadnici islamističke terorističke skupine Boko Haram, čije ime u prijevodu znači "zapadno obrazovanje je grijeh".

Ne traže otkupninu, već ih drže kao seks robinje

Pripadnike Boko Harama, koji na sjeveru Nigerije žele uspostaviti islamsku "božju državu", se optužuje da su već prije izvršili brojne slične napade i otmice. Pritom od roditelja uobičajeno ne traže otkupninu, već djevojčice i djevojke zlostavljaju i drže kao sluškinje i seks robinje. Generalni tajnik UN-a, Ban ki-Moon, je osudio otmicu više od 100 učenica i kazao da su sve brutalniji i češći napadi na obrazovne institucije na sjeveru zemlje alarmirajući. Škole trebaju biti mjesto, na kojemu djeca mogu u miru učiti i odrastati, kazao je Ban.

Nakon otmice učenica su islamisti nastavili terorizirati stanovništvo. U srijedu ujutro (16.4.) su, kako se navodi, upali u jedno selo, također na sjeveroistoku zemlje, i pritom ubili 18 ljudi. Javili su to tamošnji mediji pozivajući se na sigurnosne krugove. A isti ponedjeljak, kad su otete učenice, napad na jedan autobusni kolodvor u glavnom gradu Abuji je šokirao javnost. Više od 70 ljudi je stradalo.

1.500 ubijenih samo ove godine

Iako Boko Haram službeno nije preuzeo odgovornost za napade i otmice, nigerijski predsjednik, Goodluck Jonathan, je tu terorističku skupinu već nakon eksplozije u ponedjeljak okrivio za napade. Jonathan je istaknuo da je "Boko Haram jako ružna priča", ali da će ta skupina za nigerijske vlasti predstavlja "privremeni problem".

Pritom islamisti Boko Harama, skupine koja je dio terorističke mreže Al Qaide, već oko pet godina teroriziraju stanovništvo na sjeveru te najmnogoljudnije afričke zemlje. A ovi novi napadi su pokazali da je nigerijska vlada ipak nemoćna u borbi protiv sve većeg nasilja tih ekstremista. Samo ove godine je u napadima, koji se pripisuju Boko Haramu, ubijeno oko 1.500 ljudi. Zbog sve češćih napada islamista zbog, prema njihovim mišljenju, "zapadno orijentiranih" škola, u cijelom Bornu je prije nekoliko tjedana čak bila obustavljena nastava. Otete učenice su se, prema navodima novinske agencije AP, tog dana vratile u školu radi polaganja završnih školskih testova.

Teror u Nigeriji je nakon najnovijih napada u višestrukom pogledu dostigao nove dimenzije. "Model napada se promijenio", kaže stručnjak za sigurnost i bivši major nigerijske vojske, Yahaya Shinku, u razgovoru za Deutsche Welle. On obrazlaže da se učestalost napada povećala te da se pogođeno područje sa sjeveroistoka proširilo na glavni grad i druga područja u Nigeriji.

Dramatična promjena pritom je, prema navodima promatrača, da se teroriziranje vrši neplanski. "Nije više vidljiva nikakva ideološka linija pri izboru ciljeva", kaže Hildegard Berendt-Kigozi, šefica ureda Zaklade Konrad Adenauer u Abuji. Dugo vremena su napadi Boko Harama bili uglavnom usmjereni protiv predstavnika nigerijske države, odnosno političara, vojske, policije ili protiv škola. Nedavno su međutim više puta napadana i sela na sjeveru i pritom ubijani i seljani koji su muslimani.

Teorije zavjere

Ni u napadu od ponedjeljka na autobusni kolodvor u Abuji se ne može uočiti motiv, "osim namjere da se općenito destabilizira Nigerija", kaže Berendt-Kigozi. "Svaka teroristička skupina s ideološkim zahtjevima bi postala nevjerodostojna takvim napadima." Cilj očito nije ispunjavanje konkretnih političkih ili religijskih zahtjeva, već da cijela zemlja potone u kaos, dodaje ta njemačka stručnjakinja za Nigeriju.

Dvije velike stranke Nigerije, Jonathanova Demokratska narodna stranka (PDP) i oporbena Stranka svih nigerijskih naroda (ANPP), već duže jedni drugim predbacuju da teror, koji provodi Boko Haram, politički iskorištavaju i čak podržavaju. Predsjednik je već u prošlosti uputio na zavjeru, koja navodno ima za cilj da oslabi njegove šanse na ponovnim izborima na tu funkciju naredne godine. U siječnju 2014. je otpustio cjelokupno vodstvo vojske i ministra obrane, koje je okrivio za nasilje koje se širi.

Predstavnici oporbe su, s druge strane, vladu optužili da je suodgovorna za teror u zemlji. Navode da se time otežava sudjelovanje većinski muslimanskog stanovništva na sjeveru u izborima. I bivši major Yahaya Shinku sluti da postoji povezanost između novog vala terorizma i predsjedničkih izbora, koji bi se trebali održati u veljači 2015. "Ti napadi se ne mogu gledati odvojeno od činjenice da se 2015. održavaju izbori", kaže Shinku i dodaje da će biti teško za izborno povjerenstvo raditi u terorom pogođenim područjima, jer će se mnogi plašiti za svoj život.

Polarizacija društva

No, nijedna teorija o tome zašto se sada proizvoljno provode napadi i tko ih provodi - Boko Haram ili netko drugi - nije se mogla dokazati. U Nigeriji nije jasno ni koji su uzroci, a ni koji odgovarajući način za suzbijanje terora, kaže Berendt-Kigozi. Ali ono što je jasno su, navodi ona dalje, posljedice tog terora po društvo. Dolazi do sve već polarizacije među stanovništvom, ovisno o tome kojoj skupini pripadate, kaže Berendt-Kigozi, pojašnjavajući da je polovica stanovništva u Nigeriji muslimanska, a druga polovica su kršćani.

"Za jedne je stvar jasna: 'To su sve islamski ekstremisti, to je sve Boko-Haram!'. A za druge to ni u kojem slučaju nije tako jasno. Jer ne vjeruju da bi islamisti ubili vlastitu 'braću' muslimane. Nadam se, doduše, da će napad u Abuji Nigerijce sada ujediniti u borbi protiv terorizma, ali se plašim da će se društvo umjesto toga dalje polarizirati", kaže njemačka stručnjakinja za Nigeriju, Hildegard Berendt-Kigozi.

Autori: Max Borowski / Marina Martinović (kna, epd, afp, dpa, dw german)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić