Neuspjeh SAD-a u Afganistanu

Krajem maja 2014. godine, predsjednik Barak Obama iznio je svoj plan o povlačenju. Sve američke trupe trebale su se povući iz Afganistana do kraja njegovog mandata u Bijeloj kući, odnosno koncem 2016. godine. Manje od hiljadu vojnika ostalo bi u zemlji kao osoblje sigurnosnog ureda u Kabulu.

Dvije sedmice prije Obamine objave, Irak je blizu kolapsa. Državne vojne snage su posrnule, dok takozvana Islamska država napreduje. Washington je tokom ljeta intervenirao zračnim udarima, šepajući u potiskivanju militanata izvan Bagdada. Bijela kuća sada učestvuje u otvorenim zračnim napadima u Iraku i Siriji bez ikakvog dodatnog odobrenja kongresa.

"Općenito je prihvaćeno da je invazija na Irak 2003. godine bila greška", kaže James Dobbins za DW, koji je bio specijalni izaslanik SAD-a za Afganistan i Pakistan.

"Invazija Iraka, kreiranje haosa, kreiranje uvjeta koji su doveli do regionalne nestabilnosti i koji su povećali radikalizaciju, nakon svega bila bi greška sada se samo odmaći od tog haosa", kaže Dobbins. "Rat nije završen samo zato što vi kažete da je završen."

Dobbins i još nekoliko njegovih američkih kolega, smatraju da Afganistan čeka ista sudbina ukoliko se Washington trajno povuče. Koncem septembra, afganistanske snage posustale su braneći Kunduz, a talibani su zauzeli provincijsku prijestolnicu prvi put nakon američke invazije iz 2001. godine.

Na kraju, afganistanske snage uspjele su vratiti Kunduz, uz pomoć američkih trupa. Jedan od napada pogodio je bolnicu u kojoj su bili Ljekari bez granica ubivši 22 civila i povrijedivši 37 osoba.

"Kunduz zaista predstavlja novi aspekt rata za talibane", kaže Thomas Johnson, ekspert za rat u Afganistanu pri Pomorskom fakultetu u SAD-u. "Ovo je bio proboj ruralnih pobuna i talibani nakon osvajanja Kunduza to zaista vide kao veliku promjenu u njihovoj strategiji."

"Islamska država" u Afganistanu

Pozivajući se na ovu ranjivu situaciju, Obama je promijenio svoj raspored povlačenja trupa u srijedu, 14.10.2015. Približno 10.000 američkih trupa će ostati u Afganistanu i tokom 2016. godine. Broj će se smanjiti na 5.500 do trenutka kada će Obama napustiti ured u januaru 2017. Američke trupe će savjetovati afganistanske snage i voditi kontraterorističke misije.

"Ono što Obama radi ostavlja prostora sljedećem predsjedniku da odlučuje o tome šta će uraditi s trupama u Afganistanu", kaže Scott Smith, direktor afganistanskog i centralnoazijskog programa na Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država.

Prema Johnsonovom mišljenju, opasnost od takozvane "Islamske države" promijenile su način razmišljanja mnogih u Washingtonu u vezi s prisustvom američkih trupa u Afganistanu. Regruteri IS-a prisutni su u 25 od 34 afganistanske provincije, izvijestile su Ujedinjene nacije u Septembru, pozivajući se na vladine izvore.

"Nova dinamika IS-a zabrinjava, a njihovi pogledi usmjereni su ka Centralnoj Aziji", kaže Johnson. "Srest ćete mnogo kongresmena koji će vam reći da ne smijemo dopustiti da ono što se desilo u Iraku sada se desi u Afganistanu."

Nemoguća misija?

Ali, prisustvo vojske u Afganistanu za koje se Bijela kuća odlučila nije dovoljno, nastavlja Johnson. Previše američkih trupa se fokusiralo na treniranje afganistanskih sigurnosnih snaga.

"Neće biti moguće osnažiti aparaturu afganistanskih nacionalnih snaga koje već 14 godina pokušavamo trenirati, a oni još imaju velike probleme."

Umjesto toga, više američkih snaga bi trebalo biti usmjereno na kontraterorizam, naročito na borbu protiv militanata takozvane "Islamske države", smatra Johnson. S obzirom na lošu reputaciju rata u Afganistanu među Amerikancima, do slanja novih trupa vjerovatno neće doći.

"Afganistan je jedan nepobjedivi rat", kaže Johnson. "Potrošili smo približno bilion dolara, izgubili 2.500 ljudi, potrošili mnogo krvi i bogatstva, a zemlja još uvijek ne funkcionira kako bi trebala."