Netanjahu pod pritiskom
17. septembar 2019
Nakon posljednjih izbora u aprilu koalicioni razgovori u Izraelu su propali nakon što se Avigdor Lieberman sa svojom sekularnom, desnom strankom Izrael Beiteinu sukobio sa ultra-ortodoksnim koalicionim partnerom. Time su i prvi put Netanjahuove ambicije da postane izraelski premijer sa najdužim stažom nenadano okončane. Umjesto da vrati mandat za formiranje vlade, Netanjahu je raspisao nove izbore. Zbog toga sada Izraelci po drugi put u roku od šest mjeseci izlaze na izbore. Neki promatrači opisuju izbore kao Netanjahuovu političku borbu za preživljavanje jer već u oktobru mu predstoji prvo saslušanje u slučaju optužbi za korupciju. "Ovdje zapravo nije riječ o bilo kakvim političkim temama. Više je riječ kao kod Shakespeara o "biti ili ne biti"," kaže novinar Jerusalem-Posta Gil Hoffman. Osim toga riječ je i o budućoj orijentaciji politike. "Na ovim izborima je riječ s jedne strane o Netanjahuovoj ličnosti i njegovom političkom stilu. Riječ je o prijetnji demokratskim institucijama i borbi za vrijednosti: tradicionalne vrijednosti nasuprot liberalnim, sekularne nasuprot religioznim", kaže Tamir Sheafer, dekan Instituta za sociologiju na Hebrejskom univerzitetu.
Za Nueriela Zarifija nema sumnje da će i ovaj put ponovo glasati za Likud i time dati svoj glas za još jedan mandat Benjamina Netanjahua. On je vlasnik malog kafića na Zapadu Jeruzalema i poznaje premijera osobno: Ponekad Netanjahu dolazi na kafu i kolač. Na zidu su okačene fotografije sa poznatim gostom. "On jednostavno ima dosta iskustva. To je važno za svakog građanina, posebice u zemlji kao što je Izrael koja ima tako mnogo izazova. I on ima najbolje veze sa inozemnim političarima kao što su Angela Merkel, Trump, Putin. Sa njim možemo noću mirno spavati", kaže Zarifi.
Obećanje koje je izazvalo negodovanje u inozemstvu
U Netanjahuovoj predizbornoj kampanji on je predstavljen kao državnik i jedini koji je u stanju obezbijediti sigurnost izraelskim građanima. Uoči izbora je putovao u London na razgovore, a susreo se i sa ruskim predsjednikom Putinom u Sočiju. Na predizbornim plakatima se pak netanjahu rukuje na Trumpom.
Ostaje da se vidi da li će Netanjahuova predizborna obećanja zaista voditi k tomu da desni birači svoje glasove radije daju Likudu nego manjim strankama desnog spektra. Prošle sedmice se Netanjahu u najmanju ruku u inozemstvu pobrinuo za negodovanje kada je obećao "suverenitet" za izraelska naselja u Jordanskoj dolini u okupiranoj Zapadnoj obali ako bude ponovo izabran. Netanjahu je rekao da je to istorijska prilika ne samo zbog toga jer je moguće da će američka vlada nakon izbora objaviti svoj tzv. mirovni plan za Bliski istok. Planovi o aneksiji su doveli do žestokih kritika u inozemstvu. U Izraelu, kako kaže Benny Gantz iz Plavo-bijele stranke, u kojem je Netanjahu rado označen kao "slabi ljevičar", ove najave su kritizirane kao "prazna predizborna obećanja". Gantz istodobno upućuje na to da se njegova stranka oduvijek zalagala za to da je Jordanska dolina u okupiranim područjima "zauvijek dio Izraela".
"Netanjahu rado obećava sve moguće na ovim izborima. Ovdje se ljudi prema tome odnose veoma cinično, uključujući i desničarski tabor koji je ionako za aneksiju. Oni kažu: On je premijer posljednjih 13 godina. Zašto to nije uradio već mnogo ranije? Zašto odjednom sada, sedam dana prije izbora, postoji istorijska prilika?", opisuje reakcije u Izraelu novinar Haaretza Anshel Pfeffer.
Netanjahuovi politički protivnici sa lijevog centra su tužbu koja mu prijeti pretvorili u predizbornu temu. "Izraelci su predugo bili žrtve korumpiranog režima", kaže Stav Shafir, bivši poslanik Radničke stranke i sadašnji drugi čovjek novoformirane Demokratske unije. On kaže da je neophodno pobijediti desničarski tabor koji je "sve radikalniji i postaje ekstremistički i sve više rasistički".
Formiranje koalicija - borba za vlast dan poslije
Istinska kampanja počinje dan nakon izbora. Ankete pokazuju različite rezultate o tome koja bi koalicija mogla biti na vlasti u Izraelu. Nedavno objavljena anketa Izraelskog instituta za demokratiju je pokazala da 39 posto Izraelaca Židova želi vladu nacionanog jedinstva koju bi činili Likud i Plavo-biejla stranka. Jedna druga anekta pokazuje s druge strane da bi 38 posto željelo koaliciju desnih i ultra-ortodoksnih stranaka, a samo 21 posto veliku koaliciju koju bi činili Likud i Plavo-bijela stranka.