Netanjahu u diplomatskom ćorsokaku

Sedam dana židovskog blagdana Pesaha u političkom životu Izraela obično su mirni dani - slično kao u vrijeme Uskrsa u njemačkoj politici. No ove godine je drugačije. Izraelski premijer nema mira ni za vrijeme blagdana. On je duboko zabrinut za sigurnost svoje zemlje jer se boji da predstojeći dogovor o iranskom atomskom programu neposredno ugrožava postojanje Izraela. Zato pokušava onemogućiti ovaj okvirni sporazum. On pokušava "ubiti" loš sporazum, izjavio je Benjamin Netanjahu u brojnim intervjuima koje je preko vikenda dao nizu američkih televizijskih postaja. Pri tome je djelovao kao da je pod stresom, bijesan i agresivan. Ako se ukinu sankcije protiv Teherana i Iranu dopusti zadržavanje pojedinih nuklearnih kapaciteta, onda će to izazvati utrku u atomskom naoružavanju u regiji, predviđa Netanjahu. I dodaje da Bliski istok, prošaran "nuklearnim stupicama", predstavlja noćnu moru za cijeli svijet.

Utrka u atomskom naoružavanju

I stvarno: Bliski istok s atomskim naoružanjem bio bi krajnje prijeteći scenarij, ne samo za Izrael, nego i za cijeli svijet. Čovjek si ne želi ni zamisliti što bi diktatori, koji se na vlasti mogu održavati samo silom i podčinjavanjem, mogli napraviti s takvim oružjem. A još manje si želi zamisliti što bi se dogodilo kada bi terorističkim organizacijama u ruke pao nuklearni materijal ili čak ključ za mogući atomski arsenal oružja nekog svrgnutog vladara.

Za mali Izrael koji sebe smatra demokratskim predziđem Zapada u jednom neprijateljskom i nemilosrdnom okruženju - kao vila u džungli, kako je jednom rekao bivši izraelski premijer Ehud Barak - to je stvarno noćna mora koja čovjeku može donijeti besane noći.

No upravo takav scenarij se želi spriječiti sporazumom s Iranom. Iranu bi trebalo biti dopušteno samo korištenje atomske energije u civilne svrhe. Ali to izraelskoj vladi nije dovoljno. Ona zahtijeva da Teheran prizna pravo Izraela na postojanje - zahtjev, koji je američki predsjednik Barack Obama već odbio. Netanjahu se sa svojim konfliktnim stajalištem našao na tankom ledu. Na kraju krajeva, Izrael je jedina država na Bliskom istoku koja raspolaže atomskim oružjem - navodno se u njegovim skladištima nalazi 300 nuklearnih bojnih glava. To se točno ne zna, jer Izrael nije pristupio Sporazumu o atomskom razoružanju i ne dopušta nenajavljene inspekcije svojih nuklearnih postrojenja. No time je Izrael stvorio temelje za utrku u atomskom naoružavanju koju sada pokušava zaustaviti.

Nužan je politički zaokret

Zato bi bilo vrijeme za kretanje drugim političkim putem i davanje prednosti suradnji i razumijevanju sa susjedima. I druge države regije su zabrinute zbog Irana s mogućim atomskim oružjem. S njima bi se Izrael trebao sporazumjeti i povezati. Sam protiv svih, kao vila u džungli, Izrael nema šanse za preživljavanje na Bliskom istoku. Još manje ako u podrumu te vile sjede zatvoreni podčinjeni i očajni susjedi, koji se bune protiv vlasnika vile. Zato bi izraelska vlada trebala promijeniti smjer te najprije i to što je brže moguće riješiti sukob s Palestincima. To je pretpostavka za kraj uznapredovale diplomatske izolacije zemlje. Osim toga, Netanjahu bi se trebao prestati sukobljavati s SAD-om i ponovo se vratiti dobroj i prisnoj suradnji s Washingtonom, koju su njegovale prijašnje vlade. Sporazum o iranskom atomskom programu bio bi dobar povod za to. Umjesto što im baca kamenje pod noge, Netanjahu bi trebao pozdraviti to što se pet članica Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačka tako intenzivno brinu za uklanjanje iranske prijetnje - u krajnjem slučaju, i zbog sigurnosti Izraela. Njegovi pokušaji torpediranja sporazuma uvredljivi su za SAD i druge izraelske partnere u pregovorima. No prije svega štete njegovoj zemlji.