Nervoza na istočnom krilu NATO-a

Još prije samo godinu dana američki ili njemački vojnici na istoku Europe bili su samo pusta želja. Ipak na Samitu NATO-a u Varšavi u julu 2016. godine dogovoreno je jače prisustvo u regionu i od početka godine u pravcu Poljske i baltičkih zemalja idu tenkovi, teško naoružanje i nekoliko hiljada vojnika. Uskoro će sa vježbama u Bugarskoj i Rumuniji početi i jedna američka brigada. "Ovo je paradoks", kaže poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski. Ne može se reći da je stanje na istočnom krilu postalo sigurnije, ali u Poljskoj se sada osjećamo sigurnije, kaže ministar. Ova rečenica dobro oslikava ambivalentnost stanja. 

Tako gledano je raspoloženje među delegacijama iz istočnoeuropskih zemalja na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu bilo znanto bolje nego prije godinu dana. Poljska delegacija nije se umorila naglašavajući da se konačno više ne osjeća kao članica NATO-a druge klase već kao jednako vrijedan član. Jer "jednako vrijedan" se na istoku mjeri prisutnošću trupa NATO-a.

Traži se više prisutnosti na istoku

No nisu se svi pokazali tako zadovoljni kao Poljska. Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite je doduše u Muenchenu pohvalila prisustvo NATO-a u njenoj zemlji, ali je ipak zatražila dodatnu vojnu podršku SAD-a i još više trupa dužinom istočnog krila. Zaključci od jula 2016. godine nisu "više dovoljni", rekla je ona. Mora se, kako je poručila litvanska predsjednica, uzeti u obzir to da su američke trupe prije svega koncentrirane na zapadu Europe, umjesto na istočnim granicama koje su najviše ugrožene. Baltičke zemlje smatraju da je direktno učešće SAD-a nephodno, rekla je litvanska predsjednica. 

Zahtjevi Njemačkoj

Na istoku Europe skoro niko ne formulira stvari tako jasno. Većina je još uvijek veoma zadovoljna time da konačno u njihove zemlje dolazi teško naoružanje NATO-a.

Jedna tema posebice ujedinjuje istočne Europljane: troškovi odbrane. Poljska i Estonija odavno ispunjavaju propis o izdvajanju dva procenta brutonacionalnog proizvoda za odbranu. Rumunija to želi ispuniti u ovoj godini, Litva, Latvija, Bugarska i Hrvatska su doduše ispod tog procenta, ali unatoč tome izdvajaju više od svog brutonacionalnog dohotka nego primjerice Berlin. Ako Njemačka i drugi ne budu izdvajali više sredstava za odbranu oni ugrožavaju našu stabilnost. Ovako glasi optužba sa istoka Europe. To da bi SAD mogle svoju lojalnost NATO-u povezati sa zahtjevom Europi za izdvajanjem više novca za odbranu istočne Europljane čini nervoznim.

Ipak na istočnom krilu NATO-a znaju da diskusija sa Njemačkom o tome u izbornoj godini nema smisla. "Njemačka zna šta je njena odgovornost", rekla je kancelarka Angela Merkel osvrćući se na klauzulu o izdvajanju dva procenta brutonacionalng proizvoda za odbranu. No ona je rekla da to može biti postignuto tek 2024. godine. Novi ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je čak jasno rekao da bi dodatne milijarde mogle biti investirane u razvojnu pomoć i integraciju izbjeglica umjesto u tenkove. 

Putovanje na istok

Gabriel je zapravo ovog ponedjeljka trebao otputovati na Baltik i u Švedsku na svoje prvo putovanje u svojstvu ministra vanjskih poslova kada je riječ o istoku. On je namjeravao u Litvi posjetiti vojnike Bundeswehra koji su nedavno preuzeli komandu NATO-trupa u toj zemlji. No putovanje je u posljednjem trenutku otkazano iz, kako je saopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, zdravstvenih razloga. Ovo putovanje je još ranije izazavalo čuđenje. Jer tradicionalno njemački ministri vanjskih poslova, kada je riječ o istočnim zemljama, prvo putuju u susjednu Poljsku kako bi naglasili važnost njemačko-poljskih odnosa.

Simbolički značaj ove namjere poljski ministar vanjskih poslova čini se nije prepoznao: "Mi smo već razgovarali na sastanku u Briselu", rekao je Waszczykowski u razgovoru za DW i dodao: "Baltičke zemlje su više upućene na financijsku potporu i političku tankoćutnost nego mi".