Nerealni prijedlozi Njemačke
25. oktobar 2019
Anegret Kramp-Karenbauer se nije morala predstavljati tokom svog prvog nastupa u krugu kolega iz Natoa. Jer, još prije njenog dolaska, njen kontroverzni prijedlog za Siriju izazvao je diskusiju među partnerima u Sjevernoatlantskom vojnom savezu. Sada je prilika da se o tome razgovara, rekla je francuska ministarka Florans Parli na početku sastanka. Nato članica Danska je saopštila kako o prijedlogu nije bila prethodno informisana, a belgijski ministar odbrane Sander Lones se uzdržao od otvorene kritike, ali smatra da je prijedlog o međunarodno kontrolisanoj bezbjednosnoj zoni prevaziđen, ako se ima u vidu sporazum postignut u Sočiju između članica Nato, Rusije i Turske.
Kramp-Karenbauer: Sporazum iz Sočija nije dovoljan za mir
Drugačije to vidi njemačka ministarka odbrane. Ona smatra da su diskusije neophodne i naglašava da ovdje nije riječ o izolovanoj poziciji. "Svi smo zabrinuti u vezi sa dešavanjima u tom regionu i dijelimo mišljenje, posebno sa našim francuskim i britanskim kolegama, da se situacija sa sporazumom iz Sočija neće smiriti."
Njemačka ministarka odbrane, Anegret Kramp-Karenbauer ocijenila je pozitivnom nedavno usvojenu rezoluciju Evropskog parlamenta, u kojoj su se poslanici založili za uspostavljanje bezbjednosne zone u sjevernoj Siriji.
No, očigledno postoji potreba da se među članicama Sjevernoatlantskog saveza razjasne dalji koraci koji bi trebalo da se preduzmu u sjevernoj Siriji. Generalni sekretar Nato, Jens Stoltenberg pozdravio je njemački angažman ali naglasio da ima mnogo otvorenih pitanja. On je rekao da njemački prijedlog, gledano iz ugla Natoa, može da se sprovede samo u mandatu Ujedinjenih nacija. U svakom slučaju, podvukao je, nema poziva za misiju Nato na sjeveru Sirije.
Otvorena debata
Oko jednog su svi u savezu složni, a to je da u svaki dalji korak moraju biti uključene sve involvirane partije. Jer, tu su zajednički interesi međunarodne zajednice, prije svih borba protiv tzv. Islamske države. Prioritet je, rekao je Stoltenberg, deeskalacija, stabilizacija humanitarne situacije i potraga za političkim rješenjem. No, kako bi mogli da izgledaju konkretni koraci, generalni sekretar Natoa je ostavio otvorenim. Jedino što je pomenuo jeste da su pregovori sa Rusijom i Turskom od suštinske važnosti.
Ian Leser iz njemačkog Maršal fonda iz Brisela smatra to razumljivim. On kaže kako je Turska angažovana članica Alijanse i da ima veoma dobre strateške razloge da to i ostane. U svakom slučaju bi trenutno ponašanje Turske moglo bi da ozbiljno optereti odnose unutar Zapadne vojne alijanse, takođe i zbog upitnih bezbjednosnih garancija Ankare.
SAD neće da učestvuju
Posebnu pažnju je savezno Ministarstvo odbrane poklonilo kolegi iz Ankare. Nakon bilateralnog razgovora sa Hulusijem Akarom u sjedištu Natoa, iz krugova koji su prisustvovali sastanku se čulo da su razgovori protekli konstruktivno. Sastanak koji je planirano da traje pola sata, protegao se na više od sat vremena. Posebno je pozdravljeno što je Turska otvoreno pokazala Berlinu da je zainteresovana za međunarodno rješenje.
No, više je nego upitno da li će njemački prijedlog ostati na dnevnom redu. Rusija je još juče saopštila da odbija uspostavljanje međunarodne bezbjednosne zone. Transatlantski partner takođe neće da učestvuje. SAD, kako je rekao ministar odbrane Mark Esper u sjedištu Natoa, trenutno ne vidi svoju ulogu u regionu.