Neprijatelji Merkelove nisu prijatelji Zehofera
6. juli 2018
Bio je to dan za reklamiranje nove berlinske izbjegličke politike. Vođi evropskih desničarskih populista, Viktoru Orbanu, kancelarka Angela Merkel nastojala je da približi promijenjen kurs. Njen ministar unutrašnjih poslova najprije je u Bundestagu, a potom i u Austriji, hvalio rezultat koji je ostvario nakon duge borbe s Merkelovom. Rezultat koji sada kritikuju i opozicija i pravnici i evropski susjedi.
Radi se o dvije stvari: s jedne strane o novom smjeru na evropskom nivou, za šta se Angela Merkel borila na samitu EU u Briselu, a na šta se gleda kao na pooštravanje evropske migrantske politike. S druge strane, radi se o kompromisu u Njemačkoj koji je Angela Merkel postigla sa svojim ministrom unutrašnjih poslova Horstom Zehoferom, a koji se tumači kao pooštravanje njemačke azilantske politike ili, kako to Zehofer naziva, „zaokret".
Avet je prošla
Horst Zehofer zadovoljan je kompromisom. U Bundestagu je hvalio postignuti dogovor koji bi, smatra, trebalo da obezbijedi više reda i bolju kontrolu migracije. U suštini, u zemlju bi trebalo da dolazi manje izbjeglica. Plan je da oni budu provjeravani u takozvanim „tranzitnim centrima" i da u slučaju sumnje budu vraćeni s njemačke granice. Horst Zehofer više ne želi da izbjeglice neprestano dolaze u Njemačku. „Ta avet je prošla", rekao je u Bundestagu ministar unutrašnjih poslova.
Otkako je Angela Merkel 2015. godine dozvolila da u Njemačku uđe oko milion izbjeglica, Zehofer je postao oštar kritičar kancelarke. Njegove kritike dijeli desničarsko populistička Alternativa za Njemačku (AfD), a u Evropi, između ostalih, austrijski kancelar Sebastijan Kurc i mađarski premijer Viktor Oban.
Zehoferov pritisak na Angelu Merkel mnogi kritičari vide kao približavanje AfD-u. Međutim, ni ti desničarski populisti nisu oduševljeni dogovorom.
Deportacije iz tranzitnih centara
Kada Horst Zehofer govori o izbjegličkom talasu u Evropi, on spominje „azilni turizam"- baš kao i AfD. Ali tu se sličnosti završavaju. Zehoferov plan, da potražioci azila budu pod kontrolom u tri „tranzitna centra" na bavarskoj granici i da se odatle šalju u druge zemlje, političar AfD-a Martin Hes ocjenjuje kao „zaglupljivanje naroda". Izbjeglice će jednostavno pronaći neki drugi put, smatra Hes. Alternativa za Njemačku zahtijeva „efikasnu nacionalnu zaštitu granica".
Zehoferovi planovi ni u Austriji nisu dobro primljeni. Njemački ministar unutrašnjih poslova, Sebastijanu Kurcu je trebalo da objasni šta misli pod „vraćanjima s njemačko-austrijske granice". Ali u Beču je Zehofer popustio. Nakon razgovora, austrijski kancelar rekao je da se složio s njemačkim ministrom „da se neće sprovoditi mjere koje bi bile na štetu Austrije". Zehofer je tako praktično odbijen.
Horst Zehofer i Sebastijan Kurc složni su da ne žele da se odobrava „prolaz ka centralnoj Evropi". Ali ostaje otvoreno šta će se dešavati s izbjeglicama koji dođu u Zehoferove „tranzitne centre". On kaže da želi da ih odatle „direktno" pošalje u zemlje u koje su prvi put ušli u EU – što su po pravilu Italija ili Grčka. Ali s tim zemljama još uvijek nema sporazuma o vraćanju izbjeglica.
Merkelova i Orban – različiti pogledi
Ni kancelarki nije bilo lakše. Ona je u gostima imala Viktora Orbana, mađarskog premijera, kojem je objašnjavala šta je sve dobio na samitu EU i šta se sve sada od njega očekuje.
Stari Orbanovi zahtjevi za boljom zaštitom spoljnih granica EU i izbjegličkim kampovima u sjevernoj Africi, bili su dio briselskog dogovora. Ali i pored toga, Orban, kao što sam kaže, „svijet vidi drugačije" od Angele Merkel. I dalje.
Merkelova želi da se dogovori s drugim zemljama EU da nazad prihvate izbjeglice, koje su kod njih registrovane. Orban to ne želi da podrži. Skoro sve izbjeglice registrovane u Mađarskoj, došle su neregistrovane iz Grčke – pa su tako sada problem Grčke. A Merkelova kao problem vidi to što se Mađarska „ne osjeća obaveznom".
Evropsko rješenje izbjegličke politike, Merkelova vidi ovako: poput sporazuma EU i Turske, zemlje sjeverne Afrike ilegalne migrante drže dalje od Evrope. Zauzvrat im EU šalje novac i otvara legalne puteve za radnu snagu ili studente. A izbjeglice razmješta po Evropi. Orban i dalje ne podržava raspodjelu izbjeglica po zemljama EU. Mađarska solidarnost sastoji se u tome da „8.000 naoružanih" dvadeset i četiri sata na južnoj granici i Njemačku štiti od migranata.
Zaštita spoljnih granica Evropske unije ostaje jedini element evropske izbjegličke politike oko kojeg mogu da se slože Merkelova, Zehofer, Kurc, Orban i AfD. Sve drugo ostaje stvar za pregovore između Njemačke, Austrije i Italije, između Mađarske i Grčke, između CDU, CSU i SPD. Zehofer je u međuvremenu barem svjestan te kompleksnosti. Umjesto brzih deportacija, sada najavljuje „teške pregovore".