Nepredvidivi predsjednički izbori
21. april 2019
Za funkciju predsjednika Sjeverne Makedonije, koja je pretežno reprezentativnog karaktera, kandidirala su se tri političara. Nekoliko dana prije današnjih izbora, ankete su na prvom mjestu s 27 posto vidjelele Stevu Pendarovskog, kandidata vodeće koalicije socijaldemokrata i albanske DUI stranke. Iza njega sa 23,5 posto slijedi kandidatkinja konzervativne VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova, a na trećem mjestu je Blerim Reka s oko 11 posto glasova podrške, kandidat dvije manje albanske stranke.
Ivanov odlazi u prošlost
Drugi i posljednji mandat konzervativnog predsjednika Gjorge Ivanova ističe 12. svibnja. Ivanov spada među najžešće protivnike dogovora o promjeni imena zemlje kojeg su s Grcima postigli vladajući socijaldemokrati. Posljednjih nekoliko mjeseci Ivanov je odbijao potpisivati sve zakone koji su doneseni pod novim imenom Sjeverna Makedonija - iako je to jedna od ovlasti predsjednika,.
VMRO-DPMNE i njezin kandidat Siljanovska-Davkova se nalaze na istoj liniji i predizbornu kampanju su koristili za žestoku kritiku sporazuma s Grčkom. Siljanovska-Davkova je najavila da će, ako bude izabrana za predsjednicu, nastaviti s praksom svog prethodnika i odbijati potpisivati dokumente koji budu nosili naziv Sjeverna Makedonija. Ona zbog toga uživa podršku nacionalističkih krugova koji su se protivili sporazumu o promjeni imena.
Euroatlantska perspektiva
Pendarovski, koji je kao i njegova glavna konkurentica profesor na pravnom fakultetu, ali i politički savjetnik bivša dva makedonska predsjednika, pokušavao je tijekom kampanje istaknuti pozitivne aspekte dogovora. Pri tome se fokusirao na otvoreno članstvo u NATO-u i mogući skorašnji početak pregovora o punopravnom članstvu s Europskom unijom, što je dosad bilo blokirano zbog otvorenog sukoba oko imena s Grčkom.
NATO je već otvorio vrata i pozvao Sjevernu Makedoniju, a Bruxelles bi do kraja lipnja trebao odlučiti o otvaranju pregovora.
Pendarovski vjerojatno ne uživa punu podršku slavenskih Makedonaca ali zato može računati s glasovima manjina: Albanaca, Roma, Turaka i Vlaha.
Iako je predsjednička funkcija uglavnom ceremonijalne prirode, za socijaldemokrate i konzervativce ovo može biti prvi ispit raspoloženja birača nakon postizanja sporazuma s Grčkom.
Promatrači polaze od toga da će izbori biti odlučeni u drugom krugu izbora 5. svibnja. A najveća prepreka za oba kandidata s najviše izgleda mi mogla biti slaba izlaznost. Kako bi izbori bili priznati, izborni zakon nalaže da najmanje 40 posto glasača iziđe na izbore.
Nova politička kriza na vidiku?
No s obzirom na stotine tisuća građana, koliko ih je prema procjenama posljednjih godina napustilo zemlju, i posljednjem popisu stanovništva koji je obavljen daleke 2002., mnogi sumnjaju u vjerodostojnost aktualnih popisa birača. Prema aktualnim podacima od oko 1,8 milijuna birača, u aktualnoj situaciji teško da je ostvariva izlaznost od 40 posto.
Raspoloženju birača ne pridonosi ni aktualna rezignacija i razočaranje koje vladaju zemljom koja se ubraja među najsiromašnije u Europi. No izlazak birača, posebice u drugom krugu, ovisi i o stavu oporbene VMRO-DPMNE.
„Pitanje je žele li VMRO-DPMNE i njezin novi vođa Hristijan Miskoski novu političku krizu ili dijalog. Moj osjećaj je da će konzervativci u potaji bojkotirati drugi krug kako bi izvojevali prijevremene parlamentarne izbore ili kako bi novu krizu iskoristili kao adut u političkim razgovorima s vladom", kaže za DW politički analitičar Petar Arsovski.
Ako ovi predsjednički propadnu prijevremeni parlamentarni izbori na jesen su najizglednija solucija za izbjegavanje političke krize koja vreba iza ugla.