Neonacisti u Njemačkoj: Ko im pomaže i koliko ih ima

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, obraćajući se poslanicima njemačkog Bundestaga, pozvala sve stranke u zajedničku borbu protiv ekstremizma. Ona je naglasila da su vijesti o razmjerima zločina šokantne i da je obaveza savezne vlade prema žrtvama da razjasni ova užasna djela i njihovu pozadinu: „Opasnosti koje dolaze od desnog ekstremizma shvatamo vrlo obiljno. Ali bismo optužbe da smo slijepi na bilo koje oko trebali odbaciti. To samo stvara raskol među demokratama. Borba protiv ekstremizma bilo koje vrste i jačanje demokratije su dugoročni zadaci svakog od nas.“

Desni ektremisti su u Njemačkoj u periodu od 2000. do 2007. godine ubili osam Turaka, jednog Grka te jednu policajku. Lavina je krenula viješću objavljenom 4. novembra: dva muškarca su navodno počinila samoubistvo u kamping vozilu u istočnonjemačkom gradu Zwickau, koje je policija našla izgorena. Misteriozan karakter ta vijest je dobila tek kada je policija u istom gradu stigla na poprište eksplozije u kojoj je izgorjela jedna kuća u kojoj su živjele osobe čija su tijela pronađena u prikolici. Tek poslije nekoliko dana postaje jasno da je samoubistvo dvojice muškaraca, identificiranih kao Uwe Mundlos i Uwe Böhnhart, koji su prethodno opljačkali poslovnicu banke Sparkasse u Eisenachu, ključ za otvaranje ogromne Pandorine kutije. Na vidjelo su izašli razlozi spaljivanja prikolice - u njoj su, pored ostalog, pronađene lisice i oružje policajke Michele Kiesewetter, ubijene 2007. u Heilbronnu, i njenog teško ranjenog kolege.

Političari i islamske organizacije na meti terorista

Treća osoba u lancu je Beate Zschäpe. Ona je kako se pretpostavlja, nakon smrti Mundlosa i Böhnharta zapalila kuću u Zwickauu kako bi uništila dokaze ubilačkih i pljačkaških pohoda trojke. Beate Zschäpe nalazi se u istražnom zatvoru i do sada je odbijala davati bilo kakve izjave. Njen advokat je saopštio da joj je preporučeno da tek nakon uvida u akte, donese odluku o tome da li i na koji način će se izjašnjavati. U četvrtak (24.11.) je uhapšen još jedan muškarac iz okoline Potsdama koji je podržavao terorističku ćeliju „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU). Nove informacije o mreži desnih ekstremista stižu svakodnevno. Trenutno se procjenjuje da je u njihove radnje bilo upućeno najmanje dvadeset osoba. U okviru istrage je pronađen i jedan USB stik na kojem se nalazi oko deset hiljada imena i adresa iz cijele Njemačke koji su bili na meti terorista. Među njima su imena 163 poslanika Bundestaga, te neke islamske organizacije.

Greške u istrazi

Propusti njemačkih službi sigurnosti su naišli na velike kritike i pokrenuli su lavinu diskusija. Oni su po svemu sudeći bili presudni što je troje neonacista izgubljeno iz vida iako su godinama bili posmatrani od agenata iz Službe za zaštitu ustavnog poretka u Tiringiji. Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Peter Friedrich zato želi da se pokrajinske i Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka bolje povežu: „To znači da će informacije koje su prikupljane u saveznim pokrajinama biti proslijeđivane Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka bez prethodne subjektivne ocjene.“

Do sada je svaka pokrajinska služba za zaštitu ustavnog poretka informacije sama ocjenjivala i tek onda ih proslijeđivala službi na saveznom nivou, što je dovelo do propusta. Predsjednik Odbora za unutrašnja pitanja njemačkog Bundestaga Wolfgang Bosbach je izjavio da do sada nikada nije vidio toliko mnogo grešaka počinjenih u okviru jedne istrage, te najavio: „Sada će biti ispitano sve šta se dešavalo 13 godina, dan za danom, okrenuće se svaki kamen kako bi se odgovorilo na pitanje kako je moglo doći do dramatičnih događaja, zašto je djelimično došlo do pogrešnih procjena i kako se to može spriječiti u budućnosti.“

Pročitajte na sljedećoj stranici: Radost među Turcima

Radost među Turcima

Tako je 2004. godine kada je izveden napad ispred jednog frizerskog salona u Kelnu, u četvrti u kojoj uglavnom žive Turci, policija polazila od toga da iza napada stoje Kurdska teroristička organizacija (PKK) ili da se radi o internom obračunu s mafijom. Zlatar Yakup Arslan se raduje što je dokazana nevinost stanovnika koji su tada bili osumnjičeni za napad. Sjeća se da je frizera Özcana Yildrima policija ispitivala nekoliko dana: „Tada je policija na našeg prijatelja vršila veliki pritisak. Sumnjali su da iza napada stoji turska mafija ili PKK. Međutim, sada je izašlo na vidjelo da je to ipak bio neko drugi. Nas, trgovce i stanovnike u Keupstrasse veoma raduje, jer nam je smetalo to što su odgovorne tražili među nama“, kaže ovaj zlatar.

Trio Mundlos, Böhnhart i Zschäpe su odavno bili poznati Službi za zaštitu ustavnog poretka. Oni su krajem devedesetih godina prošlog vijeka bili članovi desničarske organizacije „Tirinška domovinska zaštita“. Nakon što je 1998. godine u njihovom stanu pronađen neonacistički propagandni materijal i eksploziv, oni su svoje aktivnosti počeli obavljati ilegalno. Osnovali su organizaciju Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU). 2001. su doselili u grad Zwickau i prijavili se pod lažnim imenima. Svoje žrtve u Nürnbergu, Münchenu, Hamburgu, Rostocku, Dortmundu i Kasselu su ubijali uvijek po istoj šemi. Pucali su iz neposredne blizine u glavu i nisu ostavljali gotovo nikakve tragove.

Molba za oprost

Iako je Njemačka pod velikim teretom svoje nacističke prošlosti, taj problem je u ovoj zemlji u odnosu na neke druge na niskom noivou, smatra poslanica iz redova socijaldemokrata, Lale Akgün, porijeklom iz Turske: „Ako uporedite Jean Marie Le Pena u Francuskoj koji u ovom trenutku uživa podršku oko 18 odsto biračkog tijela, i desničarske partije u Njemačkoj koja ima ispod pet odsto podrške, jednostavno vidite da je problem u Njemačkoj znatno manji nego u drugim državama. I vjerujem da se upravo zbog toga situacija pokušavala zataškati,“ kaže Lale Akgün.

Poslanici njemačkog Bundestaga su ove sedmice neobičnim gestom izrazili svoju pogođenost zbog neonacističke serije ubistva. Svi su ustali sa svojih poslaničkih stolica kada je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert porodice žrtava zamolio za izvinjenje i kada je govorio o propustima koji su počiniocima godinama omogućili da ostanu neotkriveni. Porodicama žrtava bi kako je predloženo, trebala biti isplaćena odšteta u visini od 10.000 eura, a savezna vlada bi kako je najavio ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich trebala razmotriti i mogućnost zabrane desnoekstremne Nacionaldemokratske stranke (NPD).

Autorica: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Zorica Ilić