Nema mržnje, samo pregolema tuga

Tageszeitung iz Berlina osvrće se na obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici. Piše kako je jučer, nakon 16 godina, sahranjeno 613 ljudi, čiji su posmrtni ostaci tokom protekle godine izvađeni iz različitih masovnih grobnica a potom identifikovani. "Od nedjelje uveče između 6.000 i 8.000 ljudi okupilo se ispred Memorijalnog centra u Potočarima. Oni su učestvovali u maršu dugom 110 km kojim su Srebreničani krenuli 1995. godine, bježeći od Srba. U maršu su učestvovali i stranci. Pored Nijemaca i Austrijanaca među njima je bilo i bivših holandskih vojnika. Među okupljenima je bilo i 300 biciklista, koji su iz Bihaća, udaljenog 400 km, stigli u Srebrenicu kako bi prisustvali obilježavanju 16. godišnjice genocida. Tužnoj ceremoniji, koju je obezbjeđivalo 2.000 policajaca, prisustvovalo je oko 30.000 ljudi. "

"

Većina je insistirala da se iz najvećeg masakra u Evropi nakon 1945. izvuče pouka koja glasi "Da se nikada više ne ponovi!" Prisutni na dženazi izrazili su zadovoljstvo zbog hapšenja naredbodavca za masakr Ratka Mladića. No, osjećaja trijumfa nije bilo. Bakir Izetbegović je osjećaje prisutnih izrazio rečenicom: "Naša osveta onima, koji su počinili tako teške zločine, je naše zalaganje za mir!"

Mržnja bi uništila njihovu dušu

Od okončanja rata 1995. Bošnjaci se nisu svetili. I najprostiji ljudi, koji dolaze sa područja na kojima su počinjena etnička čišćenja, naglašavaju stalno da bi mržnja uništila njihovu dušu. Okupljeni su razgovarali o najnovijoj presudi nizozemskog suda po kojoj vlada u Hagu mora da isplati odštetu Hasanu Nuhanoviću, koji je radio kao prevodilac u holanskom bataljonu, zbog smrti njegovih najmilijih. On je Srebrenicu smio napustiti skupa sa Holanđanima, ali su holandski vojnici srpskoj vojsci izručili njegovog brata, oca i majku, nakon čega su ubijeni. Presuda Suda u Holandiji je glasila da holandski vojnici nisu smjeli predati Srbima porodicu Hasana Nuhanovića", zaključuje Tageszeitung.

Požar na periferiji eurozone

Njemačka štampa puna je natpisa o prezaduženoj Italiji, koja je krenula stopama Grčke. Die Welt primjećuje: "Najkasnije sada je potpuno jasno da se u proteklih godinu i po dana nije uspio ugasiti požar na periferiji eurozone. Nije ostvaren ni cilj, važan za održanje monetarne unije, po kojem se trebalo spriječiti da varnica sa Grčke pređe na Španiju ili Italiju. Tople riječi sada ne pomažu. Okončava se faza u kojoj su spasitelji eura, sa opravdanom nadom, mislili da će situacija već nekako smiriti, kada se ugroženim zemljama stave na raspolaganje potrebni krediti i garancije", smatra Die Welt.

SAD kao finansijsko-politički cunami

Sa zaduživanjem nemaju problema samo zemlje EU već i SAD. O tome Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše: "Jasno je da bi nelikvidnost SAD-a, najjače ekonomske zemlje u svijetu, imala dejstvo finansijsko-političkog cunamija. Stoga bi predsjednik Obama i Kongres, demokrati i republikanci ovaj problem morali rješavati najozbiljnije što mogu. Morali bi izraditi ozbiljan paket mjera, kojim bi se smanjio deficit u budžetu. Jasno je da svi onda moraju prevazići svoju političko-ideološku sjenu. Zahtjevati samo od druge partije da podnese žrtvu, bio bi brzoplet i nimalo pametan šahovski potez", piše FAZ.

"Dugovi se mogu sanirati, samo ako je politika spremna na taj korak", smatra Sueddeutsche Zeitung. Pri tome je riječ "ako" odlučujuća. SAD još uvijek imaju visoko produktivnu i inovativnu ekonomiju, uz pomoć koje se zemlja može osloboditi dijela problema. Evropski problemi biće dugoročni, ako se budi rješavali kratkoročno. Njemačka ne smije zaboraviti da svoj uspješni put može nastaviti samo sa eurom. Stoga se isplati za to ponešto i platiti", smatra Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Svetozar Savić