Neizvjesno Keljmendijevo izručenje BiH

Naser Keljmendi se dovodi u vezu sa organiziranim kriminalom i u tom se kontekstu pominje kao jedan od glavnih finansijera prometa drogom koja iz Azije stiže na Balkan, a potom i u zapadnu Evropu. Keljmendi je 2012. godine stavljen na tzv. crnu listu američkog State departmenta te označen kao jedan od najpoznatijih narko bosova na Balkanu. Sve ove navode Keljmendi pobija i, u jednoj od ranijih izjava za Federalnu televiziju, kaže kako biznis namjerava proširiti i na Njemačku.

„Nikada u životu nisam radio sa drogom, niti me je to interesiralo. Planiram da u Njemačkoj otvorim još jednu firmu kako bih se bavio automobilima. To mi je hobi, slaba tačka“, rekao je Keljmendi.

Glavna meta policijske akcije „Lutka“

Naser Keljmendi je iz Sarajeva pobjegao prošle godine kada su policijske agencije u BiH provele jednu od najopsežnijih akcija u borbi protiv organiziranog kriminala pod kodnim nazivom „Lutka“. Tada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima su i bivši policijski djelatnici. U iščekivanju zvanične potvrde kosovskih organa o hapšenju, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić kaže da bi Keljmendi trebalo da bude izručen BiH.

„Ministarstvo sigurnosti sa svojim upravnim organizacijama čini sve da svako ko je optužen bude priveden pravdi. Zakon je vrlo jasan. Keljmendi treba da bude isporučen BiH na osnovu zahtjeva Tužiteljstva BiH, kako bi pravosudni organi naše zemlje obavili svoj dio posla“, kaže Radončić.

Iz kosovskog ministarstva pravde u međuvremenu je saopćeno da bi ekstradicija Nasera Keljmendija BiH mogla biti komplicirana, s obzirom na činjenicu da BiH još nije priznala Kosovo. Pojašnjeno je da će, u ovom slučaju, vjerovatno biti zatražena pomoć kosovske misije Evropske unije (EULEX) koja kontaktira sa vlastima u BiH.

Nema prepreka za izručenje

Ministar pravde BiH Bariša Čolak za Deutsche Welle kaže kako to što Kosovo i BiH nemaju diplomatske odnose „ne bi trebalo da bude prepereka izručenju Nasera Keljmendija“.

„Mi putem EULEX-a sarađujemo s Kosovom kada je u pitanju međunarodna pravna pomoć u stvarima koje su manje složene. Kada Ministarstvo pravde BiH, kao središnje tijelo veze, dobije adekvatan akt od pravosudnih organa Kosova ili pravosudnih tijela BiH, proslijeđuje ga Ministarsvu vanjskih poslova, a ono EULEX-u“, kaže Čolak.

Ministar Čolak ističe da je takva saradnja moguća iako, kako napominje, u konkretnom slučaju ne može reći kakvi su propisi Kosova kada se radi o izručenju vlastitih državljana.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić