Nedovoljno distanciranje od zločina u Srebrenici

Dan pošto su u Valjevu napadnuti učesnici skupa u okviru obilježavanja 19. godišnjice masakra u Srebrenici, Sonja Biserko za DW ocjenjuje da su takvi incidenti nešto što se može očekivati jer se vlasti u Srbiji nisu u dovoljnoj mjeri distancirale od politike Srbije tokom 90-tih godina. Osvrćući se na prošlogodišnju izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da je spreman da se izvini za zločin u Srebrenici, ona skreće pažnju da je on tada rekao da genocida tamo nije bilo.

“On je govorio o pojedincima koji su izvršili zločine. Nije prihvatio odgovornost države Srbije za stvari koje su se dešavale u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Nije čudo što se u Srbiji dešavaju takvi incidenti kao ovaj u Valjevu. To govori da ni u jednom trenutku nije došlo do pokajanja i distanciranja od politike koja je dovela do užasnog zločina u Srebrenici i u BiH generalno”.

Sličnog mišljenja je i stručnjak za međunarodno pravo Ivan Jovanović, koji ocjenjuje da je napad u Valjevu do sada «najnasilnija reakcija» na akciju obilježavanja masakra u Srebrenici.

«Taj incident me ne čudi jer je to rezultat omraze, koja je u ovom društu stvarana više od 20 godina, prema nevladinim organizacijama. One su prokazane kao neprijatelji države i strani plaćenici. Sa druge strane, to je rezultat gotovo 20-godišnjeg poricanja srebreničkog i drugih zločina tokom ratova 90-tih godina ».

Posebna osjetljivost na riječ genocid

Jovanović primjećuje da su oštre reakcije posebno prisutne «kada neko nazove zločin u Srebrenici onim što on jeste - a to je genocid«. To se između ostalog dešava zato što su intelektualci u poslednjih 20 godina ovdje kreirali sliku da postoje genocidni i negenocidni narodi. Zato vjeruju da, ako ako se utvrdi da su pripadnici srpskog nada tako nešto učinili, da je riječ o kolektivnoj odgovornosti, o satanizaciji srpskog naroda.

On vjeruje da su inspiratori napada u Valjevu «oni koji imaju uticaj u društvu i uporno negiraju genocid u Srebrenici ili ga uporno relativizuju».

Izvinjenje bez uslovljavanja

Vijest da je policija već uhapsila 11 napadača u Valjevu za Jovanovića je pozitivan znak, ali vjeruje da bi svi najviši zvaničnici u Srbiji trebalo da sada javno osude takve incidente.

«Nikolić bi napad trebalo da javno osudi. Ne samo on, nego i premijer i minister policije i drugi. Ono što je važno jeste da su napadači uhapšeni i da nadležne institucije rade svoj posao. Spremnost Nikolića da se izvini za Srebrenicu treba da se pretvori u neku akciju, tj. da do izvinjenja dođe bez “ali” i uslovljavanja. "Jedino to može da bude ljudski, ali i državnički potez", kaže on.

Primjećuje da ljudi koji učestvuju u napadima kao što je ovaj u Valjevu uvijek naglašavaju da brane srpski narod i pravoslavlje. "Napadati ljude koji su se uputili nekome na groblje apsolutno je nepravoslavno. To je najniže moguće ponašanje, tako da mislim da bi crkva to trebalo da osudi".

Sonja Biserko izražava zabrinutost jer je u Srbiji revizija istorije "četničku ideologiju dovela u prvi plan"."Napadači u Valjevu su pokazali četničku ideologiju. Ono što je u ovom trenutku na djelu u Srbiji, to je revizija istorije koja se odvija takvim intenitizetom da je četničku ideologiju dovela u prvi plan i nadživjela antifašistički pokret u Srbiji".

Tokom napada na aktiviste i aktivistknije Žena u crnom i biciklista koji su iz Beograda krenuli u Srebrenicu, povrijeđeno je nekoliko ljudi. Među nima je i Miloš Urošević:

"Policija je obezbjeđivala skup, ali očigledno je došlo do propusta jer su napadači ipak uspjeli da probiju kordon. Mislim da je ovaj napad jedan u nizu napada na aktiviste za borbu za ljudska prava koji se zalažu za součavanje sa prošlošću," kaže on i dodaje da se nada da će tokom ostalih skupova povodom 19. godina zločina u Srebrenici nadležni državni organi učiniti sve da osiguraju bezbjednost učesnika.