Nedostatak kvalifikovanih radnika - šta može da pomogne?

Koliki je nedostatak stručne radne snage?

Savezna vlada očekuje da će do 2026. nedostatajati veliki broj kvalifikovanih radnika. Prema proračunima Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), do 2035. biće čak više od sedam miliona radnika manje.

Ali, problem je već veliki: prošlonedeljno istraživanje Udruženja njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) pokazuje da više od polovine ispitanih kompanija ne može da popuni radna mjesta, čak ni djelimično, jer postoji nedostatak radnika. Trenutno je nepopunjeno oko dva miliona radnih mjesta. Kao rezultat, gubi se dodatna vrijednost od skoro 100 milijardi evra.

Posebno trpe zdravstvo i socijalne službe te logistička branša. U ugostiteljstvu je nedostatak osoblja doveo do ograničene ponude i skraćenog radnog vremena. Nedostatak je takođe veliki u oblastima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije - važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih kompanija su ugroženi, navodi DIHK.

Nedostatak osoblja takođe raste u administraciji i u komunalnim preduzećima. Prema studiji konsultantske kompanije za menadžment PwC, do 2030. godine će nedostajati najmanje milion kvalifikovanih radnika.

Zašto nema dovoljno kvalifikovanih radnika?

Važan razlog: bejbi-bum generacija rođenih od sredine 1950-ih pa do 60-tih, polako ide u penziju.

Njemačka vlada smatra da ovo ima dvostruki efekat na situaciju kvalifikovanih radnika: radna mjesta koja ostanu upražnjena ne mogu se popuniti dovoljnim brojem mlađeg kadra. A zbog starenja društva koje zahtijeva više njege, potrebno je više specijalista, na primjer u oblastima zdravstva, njege i socijalnih pitanja.

Pored primjetnog starenja društva, sa digitalizacijom i energetskom tranzicijom tu su još dva velika društvena trenda koja igraju veliku ulogu – i koja zahtijevaju nove vještine i osoblje. Savezna vlada govori o „tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Kratkoročno, kriza izazvana pandemijom korona virusa takođe je pogoršala situaciju. Mnogi kvalifikovani radnici u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima morali su da budu otpušteni i sada se ne vraćaju.

Šta namjerava savezna vlada?

Svojom strategijom dovođenja kvalifikovane radne snage, savezna vlada želi da poboljša okvirne uslove za kompanije, preduzeća i javnu administraciju. Dokument, koji daje smjernice za novi Zakon o useljevanju, ima 39 stranica i sačinjen je u septembru a usvojen je kasnije.

Centralni dio paketa mjera sastoji se od više mogućnosti za obuku i dalje obrazovanje, bolje ravnoteže između posla i privatnog života, fleksibilnijeg prelaska u penziju i lakše imigracije.

Šta bi trebalo da se promijeni kod imigracije?

Planovima njemačke vladajuće koalicije je, između ostalog, predviđeno i uvođenje tzv. „karte šansi" po bodnom sistemu za traženje posla za ljude iz zemalja van Evropske unije sa stranom stručnom kvalifikacijom od najmanje dvije do tri godine. Kriterijumi za izbor uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost sa Njemačkom.

Prilikom izdavanja radne vize trebalo bi više uzeti u obzir radno iskustvo. Kvalifikacije stečene u zemlji porijekla ne moraju nužno biti priznate prije ulaska. Vlada je o tome usvojila prijedlog zakona krajem novembra.

Šta bi trebalo promijeniti u obuci?

Oni koji dolaze na rade u Njemačku bi trebalo da imaju mogućnost da idu na plaćenu obuku. Pored toga, prema riječima ministra rada Hubertusa Hajla, novi zakon o daljem usavršavanju trebalo bi da obezbijedi garanciju obuke za mlade ljude. Svake godine oko 45.000 učenika napusti školu bez diplome. U budućnosti bi sav domaći potencijal morao da se iskoristi, rekao je Hajl. Nacrt zakona bi trebalo da bude razmatran u saveznoj vladi u narednim nedeljama i usvojen.

Kakvu ulogu igra penzija?

Rješenje za nedostatak kvalifikovanih radnika moglo bi se naći i zadržavanjem radnika da ne idu u prijevremenu penziju. Kancelar Olaf Šolc pokrenuo je debatu o tome u decembru. On želi da što manje ljudi ode u penziju prije nego što dođu do normalne starosne granice za penzionisanje. Šolc takođe vidi "potencijal za povećanje" udjela žena na tržištu rada.

Prema proračunima Saveznog instituta za demografsko istraživanje, sve više ljudi u Njemačkoj odlazi u prijevremenu penziju. Mnogi napuštaju tržište rada u dobi od 63 ili 64 godine – a samim tim i mnogo prije standardne starosne granice za odlazak u penziju od 67 godina.

Kakve su reakcije privrede?

Prije svega, dobrodošli su planovi za lakšu imigraciju. „Potrebni su nam ljudi koji će nam pomoći da održimo naš prosperitet u ovoj zemlji", izjavio je predsjednik Poslodavca Rajner Dulger.

Za Centralno udruženje njemačke građevinske industrije, "karta šanse” i lakša imigracija za iskusne profesionalce bili bi „važni temelji za vrbovanje kvalifikovanih radnika u građevinarstvu“. Podršku su izrazila i druga udruženja. Kritički se, međutim, gleda na planove daljeg usavršavanja. Sve dok finansiranje, zamjena odsutnog radnika i pitanje vraćanja na posao nisu razjašnjeni, takav zakon ne može da se donosi sa malim i srednjim preduzećima, te privatnim preduzećima smatra generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća, Markus Jerger.

- pročitajte još:Da li je posao u Njemačkoj atraktivan za strance?

Savez sindikata Njemačke je u saopštenju naglasio da se „dužim radnim vremenom, većom starosnom granicom za odlazak u penziju i sveobuhvatnim pojačanim zapošljavanje radnika iz inostranstva” ne bi trebalo da ublažava pritisak na kompanije. Umjesto toga, one bi morale da obezbijede bolje uslove za rad i obuku odnosno dokvalifikaciju radnika.

Šta kritikuje opozicija?

Ekonomsko krilo demohrišćanskih stranaka CDU/ CSU predstavilo je alternativni nacrt strategije savezne vlade za kvalifikovanu radnu snagu. Planovi vladajuće koalicije za zapošljavanje stranih kvalifikovanih radnika bi "potrošili resurse i stvorili novu birokratiju", navodi se u dokumentu u koji je imala uvid novinska agencija dpa. Demohrišćani tvrde kako postoje bolje mogućnosti za ciljanu kontrolu useljavanja radne snage.

Liderka Poslaničkog kluba AfD Alis Vajdel govorila je o „labavim pravilima u Njemačkoj, nedostatku kontrole i najizdašnijim socijalnim beneficijama od svih zemalja EU”, koje prvenstveno privlače „migrante koji bježe od siromaštva”.

Ni Ljevica ne vidi rješenje za problem u vrbovanju radnika iz inostranstva. Suzana Feršl, poslanica njemačkog Bundestaga, objasnila je da je uzrok za nedostatak radne snage širenje niskih plata i loših uslova rada. Prije svega je potrebno „veće vezivanje za tarifne ugovore, proširenje kontrola u oblasti minimalne satnice, koja iynopsi 12 eura ali i zabrana posredovanja/iznajmljivanja radnika preko privatnih firmi koje uzimaju visoku proviziju i vremensko ograničenje radnog ugovora u skladu sa zakonskim propisima”.

ARD/ ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu