Ne želimo povratak u prošlost
2. februar 2019
Nuklearni rat i životna opasnost čini se da su jako daleko od Waldheidea ovog januara 2019. godine. Snijeg je pokrio ovaj proplanak u gradskoj šumi u Heilbronnu. Prolaznici šetaju svoje pse, snijeg škripi. 11. januara 1985. godine vrijeme je bilo slično, ali sve ostalo je bilo drugačije. Tada je u ovom mjestu bilo visokosigurnosno područje američke vojske zbog čega je postalo poprište fatalne nesreće.
Larry Nichols je tada bio američki vojnik u Heilbronnu zadužen za atomske rakete u Waldheideu. On je znao da su rakete srednjeg dometa tipa Pershing 2 bile stacionirane u bunkeru u Waldheideu. No o tome nije smio pričati. "Bilo je glupo da stanovnici Heilbronner o tome nisu znali. Mene je sve to plašilo jer sam znao šta tu imamo", prisjeća se Nichols. A onda se dogodilo nešto što je odjednom sve promijenilo.
Nesreća koja je alarmirala cijeli svijet
Kada su Nicholasove kolege radile na Pershingu zapalilo se pogonsko gorivo i raketa je eksplodirala. Tri vojnika su izgubila život, 16 je povrijeđeno, nekih od njih teško. Nuklearna bojeva glava nije bila u u raketi, ali "jedan vojnik je mislio da je riječ o nuklearnoj eksploziji", prisjeća se Nichols. "A sve to na vrhuncu Hladnog rata - cijeli svijet je bio alarmiran". Zbog nesreće su stanovnici Heilbronna prvi put zvanično saznali da je Waldheide mjesto gdje je stacioniran Pershing.
Gospodin i gospođa Huber kažu da su u to vrijeme već znali o postojanju nuklearnih raketa. Huberovi su bili članovi mirovnog pokreta i demonstrirali su protiv stacioniranja raketa Pershing u Njemačkoj. Demonstrirali su kod kuće u Heilbronnu, ali i na velikim demonstracijama u tada glavnom gradu Bonnu na kojima je učestvovalo do pola miliona građana. "Naš zahtjev je uvijek bio: bez prijetnje drugima i bez opasnosti za nas same", kaže Alfred Huber. To da se sada ponovo raspravlja o ovom pitanju Susanne Huber smatra "korakom natrag za nas".
Heilbronnska Fukushima - početak kraja Hladnog rata?
Stacioniranje raketa koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina nije moglo biti spriječeno. No zbog nesreće u Waldheideu je mirovni pokret dobio novi argument. Konrad Wanner iz Vijeća za mir iz Heibronner govori o "Fukushima momentu" u ovom mjestu. Odjednom su svi u ovom mjestu bili protiv raketa, ne samo ljevičari. Stanovništvo se "probudilo", kaže Susanne Huber: "Nesreća je bila potvrda koliko je ovdje opasno".
I Larry Nichols smatra da je događaj u Waldheideu bio značajan, čak i za "početak kraja Hladnog rata". Činjenica je da su Ronald Reagen i Michael Gorbačov u decembru 1987. godine potpisali Ugovor o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) kojim se zabranjuju nukealrne rakete srednjeg dometa poput ruskigh SS20 i američkog Pershing II. I zaista prve rakete, koje su povučene iz Njemačke, bile su one iz Waldheidea što se dogodilo 1988. godine. Godinu kasnije i posljednje nuklearne rakete su povučena sa njemačkog tla.
Legenda njemačkog mirovnog pokreta se ponovo javlja
Političar SPD-a Erhard Eppler je 80-tih godina bio jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog mirovnog pokreta. Politika i društvo su tada bili podijeljeni, ali Eppler je jasno bio protiv tzv. pojačanog naoružavanja u Njemačkoj. Danas bi protest protiv nuklearnih raketa u Njemačkoj bio još veći, vjeruje Eppler. I on sam bi se sa svoje 92. godine priključio protestu: "To će možda poprimiti drugačije forme, ali se podrazumijeva", kaže Eppler.
Onomad Eppler i mirovni pokret nisu mogli spriječiti stacioniranje više od 100 raketa Pershing II u Njemačkoj. Utoliko se on više radovao potpisivanju Ugovora INF. Eppler je vjerovao da je time tema raketa srednjeg dometa završena. "No očito nije završena", kaže Eppler. "Ovo što mi sada doživljavamo ima veze sa čistom neracionalnošću Donalda Trumpa. Ne znamo koje on namjere ima", kaže Eppler.
Otkaže li Trump INF Ugovor mogla bi započeti nova utrka u naoružanju
Za izlazak SAD iz INF-ugovora Trumpovo obrazloženje je sljedeće: Rusija je proizvela novo nuklearno oružje sa dometom iznad 500 kilometara. Te rakete su Ugovorom INF zabranjene. Zabrinutost koja postoji u Njemačkoj bi se mogla opisati ovako: kao tokom Hladnog rata SAD bi mogle poželjeti odgovoriti na ruske rakete vlastitim raketama srednjeg dometa. Konrad Wanner iz Vijeća za mir iz Heilbronnera u svemu vidi paralele sa 70-tim godinama: "I tada je Sovjetski savez optuživan da se naoružava i da SAD i NATO to moraju slijediti".
Na mjestu nekadašnje nesreće danas se mogu sresti 21-godišnja političarka Zelenih Isabell Steidel i njeni prijatelji. Steidel ne može zamisliti da je na ovom mjestu svojevremeno bilo stacionirano oružje takve razarajuće snage kao ni to da bi se ono moglo vratiti. To kod nje budi "totalni strah". No za nju je jedno jasno: Ukoliko bi ponovo bili napravljeni planovi za naoružavanje ona bi se "borila protiv toga svim mirnim sredstvima". Mirovno vijeće u Heilbronnu bi se tome također pridružilo, a vjerojatno i Erhard Eppler.