Steinmeier: Treba nam demokratizacija digitalizacije
28. maj 2019
Na kraju intervjua sa intendantom DW-a Peterom Limbourgom, njemački predsjednik je bio pomalo patetičan: "Zadržite hrabrost da izvještavate i o stvarima koje su nezgodne za političare i njihove vlade. Vi ste potrebni demokratiji", rekao je Frank Walter Steinmeier, obraćajući se novinarima u učesnicima 12. Global Media Foruma (GMF) video-vezom iz svog ureda u Berlinu.
Demokratija, sloboda štampe i opasnosti koje prijete ovim temeljnim vrijednostima su pojmovi koji su češće upotrebljavani na otvaranju GMF-a u bivšoj plenarnoj sali Bundestaga, sadašnjem bonskom Svjetskom kongresnom centru (World Conference Center). Da ova dva pojma moraju ići zajedno, složili su se svi učesnici diskusije. Saglasni su i da je sloboda novinarstva na udaru u mnogim dijelovima svijeta: "Novinari su pod pritiskom pa čak i u zemljama EU, gdje se mediji kupuju, kako bi se doveli pod kontrolu."
Steinmeier: Zavladali grublji tonovi
Ali, ne ugrožavaju samo autoritarni političari i diktatorske zemlje slobodu novinarstva, mišljenja i govora. Politička komunikacija se mijenja zahvaljujući novim tehničkim mogućnostima. Tu Steinmeier eksplicitno pominje socijalne medije, koji sve više napreduju. "Ton je grublji, nekada čak i nemilosrdan, kompromisi nisu mogući i to su promjene koje me zabrinjavaju", kaže Steinmeier. On dodaje i da se trenutno mnogo govori o digitalizaciji demokratije a premalo o demokratizaciji digitalnog svijeta kao i da "za demokratiju nije dobro kada mali broj platformi širi informacije po cijelom svijetu".
Evropski izbori su pokazali međutim da je demokratija, ako ništa u Evropi, veoma živa. Odziv na izbore nikada nije bio veći u posljednjih 25 godina i mladi su u centar izbora stavili borbu protiv klimatskih promjena.
Steinmeier je dodao i da drugdje u svijetu postoji napredak i naveo primjere Uzbekistana i Etiopije.
Lanier: Propustili smo šansu!
Jaron Lanier smatra međutim da nema puno napretka. Američki pionir interneta započeo je svoje predavanje izvinjenjem za strašan razvoj situacije do kojeg je dovela Silikonska dolina (Silicon Valley). "Propustili smo šansu! Internet je trebao biti platforma za sve. Umjesto toga stvorili smo platformu za monopoliste!"
Facebook, Google i Co. govore u ime ljudi. To je stvorilo dječiji, srditi način komunikacije koji plaši i koji sve više određuje socijalne mreže. Ne bez razloga Lanier, koji je 2014. odlikovan Mirovnom nagradom njemačkih knjižara, preporučuje korisnicima da napuste te socijalne mreže.
Kako bi se, po mišljenju Laniera, popravio internet, neophodan je potpuno drugačiji model društva. Jer, algoritmi velikih internet-koncerna i vještačka inteligencija, koja bi mogla dovesti do neviđene nezaposlenosti, zavise od naših podataka i svakom, ko unosi te podatke u mrežu, bi to trebalo platiti. Konkretno to znači: Google bi morao plaćati za svaku potragu, a Facebook za svaki post koji stavimo na njega.
Döpfner: Novinarstvu treba konkurencija
Modeli, koji ostvaraju dobit, su u centru interesovanja šefa Upravnog odbora izdavačke kuće Axel Springer Mathiasa Döpfnera. Dugogodišnja gratis-kultura u mreži bila je greška. Srećom se među konzumentima odomaćilo pravilo da se za dobro novinarstvo mora platiti. "Ali samo kada postoji dobra konkurencija, novinarstvo može cvjetati."
Kao izazov za nezavisno i kvalitetno novinarstvo Döpfner je naveo nejednak tretman medija i socijalnih platformi. Dok svaka pa i najmanja lokalna novina reklamu jasno mora odvojiti od novinarskih sadržaja i pravno odgovarati za tačnost objavljenih tekstova, za Facebook & Co. to ne važi. To nije fer. I dok je povjerenje u sadržaje osnova za svaku medijsku kompaniju, socijalne platforme svakodnevno šire neistine. A to za demokratiju predstavlja opasnost.
Direktor Facebooka za medijsko partnerstvo u Evropi na Srednjem Istoku i u Africi Jesper Doub s tim se nije složio. Moto Marka Zuckerberga, naglasio je on, bio je da se stvori Facebook kao platforma za sadržaje drugih ljudi. No FB se ipak trudi da učini nešto protiv poplave lažnih informacija i postova mržnje. U tu svrhu koncern svakodnevno poništava po milion lažni profili.
Uostalom, algoritam servisira sve ono što korisnik želi da pročita ili vidi. Jaronu Lanieru bilo je žao što se mora upuštati u ovu argumentaciju. Njemu je kristalno jasno da iza svakog algoritma i iza svakog oblika vještačke inteligencije stoji čovjek.