NATO želi zastrašiti Rusiju

NATO pojačava svoju vojnu prisutnost na svojim istočnim granicama, posebice u baltičkim državama i Poljskoj. Alijansa na ovaj način reagira na prijetnju koja, iz njenog ugla gledano, dolazi od Rusije nakon što je Moskva anektirala Krim i stalno provodi velike vojne manevre na ukrajinskoj granici. Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je na sastanku ministara odbrane zemalja članica NATO-a u Briselu govorio o "najvećem širenju kolektivne odbrane od Hladnog rata." Ministar odbrane Litve Juozas Olekas ne smatra doduše da je ruska invazija izvjesna, ali također kaže: "Ne možemo to isključiti". Ruska vojska je, kako kaže, u stanju održavati masovne manevre na granicama i iz toga u samo nekoliko sati preći na pravi borbeni angažman. Osim toga on je zabrinut zbog toga jer Rusija masovno naoružava bivšu eksklavu Koenigsberg koja granični sa Litvom i Poljskom.

Više prezentnosti na istoku

Vidljivu prisutnost vojnih trupa u svojim zemljama su tražile prije svih male baltičke zemlje. Sada NATO prije Samita u Varšavi, koji se održava početkom jula, želi predložiti zvanični plan. Ono što se sada nazire jest da će biti stacnionirana četiri multinacionalna bataljona na Baltiku i u Poljskoj. Svaki bataljon bi mogao imati 800 do 1000 vojnika, rekao je američki ambasador u NATO-u Douglas Lute. Njemačka, SAD i Velika Britanija bi svaka trebale voditi jedan bataljon. "Njemačka je spremna preuzeti odgovornost", rekla je ministrica odbrane Ursula von der Leyen. Ko će biti prisutan u kojoj zemlji još uvijek nije odlučeno.

Za četvrti bataljon, koji bi trebao biti stacioniran u Poljskoj, se još uvijek traži zemlja koja će ga voditi. SAD pokušavaju ubijediti Kanadu jer brojne europske članice NATO-a tvrde da nemaju kapacitet. Španjolska i Italija se radije žele koncentrirati na južne granice, dakle na smanjenje ilegalne migracije. Francuska je suzdržana jer socijaldemokratska vlada u Parizu žestoko odbija nacionalkonzervativno vodstvo u Varšavi navode diplomate NATO-a.

Prisustvo na Crnom moru, prije svega u članici NATO-a Rumuniji, Alijansa u svakom slučaju želi ojačati. "Za jugoistok će biti ponude napravljene po mjeri tih zemalja", rekao je generalni tajnik Stoltenberg. On prije svega misli da pojačane vježbe jedne multinacionalne brigade, ali još uvijek ne i na stacioniranje trupa kao u slučaju Baltika.

Baltičke zemlje žele protuzračnu odbranu NATO-a

Borbene trupe, koje NATO sada po principu rotacije želi tamo stacionirati, za baltičke zemlje nisu dovoljne. Ministar odbrane Litve Juozas Olekas traži i bolju i zajedničku protuzračnu odbranu kako bi se moglo odbraniti od mogućih ruskih napada. "Diskutiramo o formiranju zračne odbrane za Baltik i Poljsku", rekao je Olekas uoči sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu. Do sada se NATO bazirao na tzv. "Air policing". Borbeni avioni iz država NATO-a, koji su stacionirani na Baltiku, polijeću onda kada ruski avioni povrijede zračni prostor ovih zemalja. No oni nemaju mandat za borbeno djelovanje i ne bi mogli spriječiti veći napad ruskih zračnih snaga.

Dodatni paketi

Do 4 000 vojnika, koji sada trebaju biti stacionirani na istočnim rubovima NATO-a, se shvataju kao dodatne trupe za brzo djelovanje, o kojima je NATO donio odluku još prije dvije godine na posljednjem Samitu u Walesu. Ove trupe za borbeno djelovanje čini 40 000 vojnika, a one u slučaju potrebe trebaju u roku od nekoliko sedmica napredovati u pravcu istočne granice ka Rusiji. Ove trupe, koje čine jedinice iz različitih nacija, su spremne za takvo nešto, navode diplomate NATO-a. Trenutno se u Poljskoj održava velika vojna vježba NATO-a u kojoj se simulira pomjeranje velikih dijelova trupa.

U trupe za borbeno djelovanje spada i šest logističkih baza koje je NATO formirao u baltičkim zemaljama, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Tamo je uskladištena municija i oružje. SAD, kao najveća članica NATO-a, su najavile da će od 2017. godine u Europi stacionirati dodatnu tenkovsku brigadu sa oko 4 200 vojnika i 250 tenkova. Do sada su SAD nakon masovnog smanjenja trupa od okončanja Hladnog rata početkom 90-ih u Europi imale stacionirane samo dvije brigade.

Rotiranje za Ugovor s Rusijom

Za sve dodatne trupe NATO-a i nove američke trupe važi da neće biti permanentno stacionirane u stalnim kasarnama u bivšim sovjetskim područjima Varšavskog pakta, već da će nakon nekoliko sedmica misije biti ukinute, dakle stalno će biti rotirane. Ovim trikom bi trebalo udovoljiti Aktima NATO-Rusija iz 1997. godine kojima se isključuje mogućnost dugoročnog stacioniranja "pažnje vrijednih" borbenih trupa u susjedstvu Rusije. NATO se, i na pritisak Njemačke, želi pridržavati ovog dogovora sa Rusijom. Iz istočnoeuropskih članica NATO-a se međutim može čuti da osnovni akti zapravo više ne mogu vrijediti jer se Rusija u međuvremenu ponaša agresivno.

"Rusija se vraća u prošlost"

U međuvremnu umirovljeni zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Philip Breedlove, je još u martu, tokom posjete Latviji, rekao: "Nije riječ više o reosiguranju, već o zastrašivanju". Vojni eksperti iz Instituta za istraživanje mira SIPRI smatraju da su NATO i Rusija na putu ka novom Hladnom ratu. A ni američki ministar odbrane ne ostavlja mjesta sumnji: "Rusija se vraća u prošlost", rekao je Ashton Carter u povodu smjene na mjestu zapovjednika na čelu NATO-a za Europu početkom maja. "Mi ne težimo tome da imamo neprijatelja u Rusiji. Ali zavarajvajte se. Mi ćemo braniti naše saveznike, naš međunarodni ustroj i našu pozitivnu budućnost."

"Sa nekoliko bataljona ne marširate nigdje", rekao je američki ambasador u NATO-u Lute u Briselu na pitanje da li trupe NATO-a na istoku predstavlju opasnost za Rusiju. On je rekao da se time samo želi poslati signal Moskvi i povećati cijena za mogućeg napadača.

Bez pozdrava iz Moskve

Moskva je već planirala na najnovije planove NATO-a. Već u maju je Andrei Kelin, iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao da se na jačanje trupa NATO-a gleda sa velikom zabrinutošću. "Bojim se da to zahtijeva mjere odbrane", rekao je Kelin. Rusko Ministarstvo odbrane je više puta najavilo da bi trebalo do kraja godine na zapadnom vojnom području Rusije stacionirati tri nove divizije, pri čemu će svaka imati 10 000 vojnika i pet regimenti sa nukleranim naoružanjem. U isto vrijeme dok se održavao sasatank ministara odbrane NATO-a ruski predjednik Vladimir Putin je naredio da se provjeri spremnost na djelovanje ruskih rezervnih trupa. To je čista slučajnost, navodi se u Moskvi. Moskva je također protestirala i zbog velikog manevra "Anakonda" u Poljskoj, koji je u toku, ali je odustala od slanja promatrača na vježbu, koji su bili pozvani od strane NATO-a.