NATO želi biti oštrica prema Rusiji

I ovaj dvodnevni sastanak na vrhu NATO-a koji počinje u četvrtak (4.9.) će se jednom zvati "povijesni", smatraju diplomati obrambenog saveza za vrijeme priprema sastanka u Velikoj Britaniji. Povijesni zato jer će NATO opet potpuno promijeniti svoje prioritete s obzirom na krizu u Ukrajini i sve veću konfrontaciju s Rusijom.

Posljednjih 13 godina se Savez prije svega usredotočio na misiju u Afganistanu i krizna žarišta izvan područja zemalja NATO-a. Ali sad se opet radi o obrani zemalja Europe, a do kraja 2014. NATO želi svoju misiju u Afganistanu zamijeniti mnogo manjom misijom obuke tamošnjih snaga sigurnosti.

"Pripremamo se za slijedeću fazu NATO-a", opisuje situaciju zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Philip Breedlove. "Pretvaramo se iz vojske u misijama u inozemstvu u vojsku koja je spremna za djelovanje. Vratit ćemo jedinice koje su stacionirane u inozemstvu opet kući, tako ćemo naravno uštedjeti novac čiji dio ćemo uložiti u bolju obuku i vježbe."

Glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen je proteklih tjedana izricao sve oštrije riječi protiv Rusije. Za njega je stvar jasna: "Mi nismo naivni, niti ćemo se zavarati iluzijama. Moramo se suočiti sa činjenicom da nas Rusija smatra protivnikom. Prema tome ćemo se i mi prilagoditi."

NATO želi "lako putovati i oštro udarati"

28 predsjednika država ili vlada NATO-a u Newportu će odlučiti da pojačaju svoje snage za brzo djelovanje, kao i vjerojatno da bude izgrađeno pet skladišta oružja i opreme "na prvoj liniji" u Poljskoj i Baltičkim zemljama. Povrh toga će biti uspostavljena i svojevrsna "oštrica" tih snaga za brzu intervenciju koja će neprestance imati borbenu gotovost, najavio je Rasmussen uoči ovog summita. "Ti vojnici će moći putovati samo sa lakom prtljagom, ali će ipak biti u stanju žestoko udariti ako to bude potrebno", objašnjava glavni tajnik.

Ta "oštrica" bi trebala obuhvaćati tek nekoliko stotina vojnika koji bi bili spremni biti poslani na zadatak za samo dva ili tri dana. Iza njih bi slijedilo više tisuća vojnika snaga za brzu reakciju, sačinjena od jedinica sa vojnicima iz više zemalja i kojima je do sad trebalo nekoliko tjedana da budu spremne za vojnu zadaću na području gdje to može biti potrebno.

Glavni tajnik NATO-a Rasmussen smatra kako "takve jedinice u visokom stupnju borbene gotovosti imaju veliko zastrašujuće djelovanje." I bivši general NATO snaga, Harald Kujat priznaje kako je "do sada bio problem vrijeme u kojem možemo reagirati". To vrijeme će sad biti mnogo kraće kako bi se uspostavila ravnoteža prema ruskim jedinicama koje bi mogle ugrožavati istočne zemlje NATO-a.

"Naravno da se uvijek mora misliti na to da će se morati poslati dodatne snage u te zemlje. Ali i Rusija treba određenog vremena kako bi uopće bila spremna za napad. Ako se ima učinkovit sustav za rano upozoravanje, onda se to uvelike može kompenzirati", smatra umirovljeni general.

Držati se sporazuma NATO-a i Rusije

Baltičke zemlje i Poljska traže da jedinice obrambenog saveza trajno budu stacionirane na njihovom teritoriju. Predsjednik Estonije, Thomas Hendrik Ilves se požalio na "dvije klase u NATO-u" ako i u istočnim zemljama ne budu uspostavljena trajna uporišta obrambenog saveza.

Ipak, tako nešto zapadne zemlje Saveza odbijaju, a i glavni tajnik Anders Foght Rasmussen upozorava kako se NATO mora držati sporazuma koji je postignut s Rusijom. U njemu se još 1997. NATO jednostrano obavezao kako neće stacionirati veće vojne jedinice u bivšim zemljama saveznicama SSSR-a okupljenim u Varšavskom paktu.

No Rasmussen dodaje i kako se Rusija, svojim agresivnim ponašanjem prema Ukrajini i aneksijom Krima još jedva osvrće na sporazum sa NATO-om: "Na žalost smo morali primijetiti kako Rusija posve očito krši sva načela sporazuma NATO-a i Rusije. Zahtijevamo od Rusije da hitno to promijeni."

"NATO griješi"

Na pretposljednjem sastanku na vrhu NATO-a u Lisabonu 2010. je još bio prisutan i ruski predsjednik. Svi su se još sastali na najvišoj razini u Vijeću NATO-Rusija, ali to se danas čini nezamislivim. Zbog krize u Ukrajini NATO nije niti pozvao ruskog predsjednika. Na pitanje novinara, da li će Rusi biti iznenađeni jer nisu pozvani, Rasmussen je odgovorio sa smiješkom: "Ne, ne vjerujem u to."

Odnosi prema Rusiji su dostigli najnižu točku. To kritizira i bivši general Kujat i optužuje NATO kako čini "očite greške". To Vijeće NATO-a i Rusije je i osnovano da se uspostavi dijalog u kritičnim vremenima, ali ono uopće nije niti pozvano. "Zapravo je to sasvim učinkovito sredstvo za sprečavanje sukoba i za savladavanje kriza. Nažalost, ovaj veoma dobar instrument NATO-a uopće nije koristio. Time se moglo učiniti mnogo toga u smirivanju i stabilizaciji stanja u Ukrajini", smatra bivši general snaga NATO-a, Harald Kujat.

Za razliku od ruskog, pozvan je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko. Doduše, diplomati NATO-a ističu kako on ne smije očekivati mnogo. Ukrajina nije članica NATO-a i u dogledno doba neće niti biti, usprkos teoretskim uvjeravanjima kako su vrata još uvijek otvorena. "Ne raspravlja se o članstvu Ukrajine", jasno je izjavio i američki predsjednik Obama u Bruxellesu još ovog ožujka, neposredno nakon ruske okupacije Krima. Većina članica NATO-a odbija i isporuku oružja Ukrajini: "Pomažemo u obuci i reformi oružanih snaga, ali branit ćemo samo članice", izjavio je jedan visoki dužnosnik NATO-a u Bruxellesu.

Što u Afganistanu?

S obzirom na ovu krizu na pragu NATO-a, stanje u Afganistanu je palo u drugi plan. Povrh toga, u toj zemlji zapravo još niti nema predsjednika koji bi bio u stanju obavljati svoje zadaće, mada glavni tajnik NATO-a polazi od pretpostavke kako još može biti potpisan sporazum o stacioniranju 15 tisuća vojnika u misiji koja bi naslijedila postojeću.

"Ohrabruje me činjenica da su oba predsjednička kandidata objavila kako će potpisati odgovarajuće sporazume čim stupe na dužnost. Zato sam uvjeren kako ćemo moći od 1. siječnja 2015. uspostaviti jednu misiju za obuku u Afganistanu." U međuvremenu je još samo oko 30 tisuća vojnika snaga ISAF-a u toj zemlji od kojih je i 1.900 vojnika Bundeswehra. Ali iz NATO-a se čuje kako "povlačenje teče prema planu".

Na kraju sastanka u Walesu će biti riječi naravno i o novcu. Sjedinjene Američke Države se već godinama žale kako zemlje Europe, tek uz malobrojne iznimke, ne odvajaju dovoljno novca za njihovu obranu. Upravo suprotno od toga: čini se da europske vlade prvo počinju štedjeti na svojim izdacima za vojsku pa su tako i ovdašnje oružane snage upravo radikalno smanjene i reformirane. I bivši general Kujat smatra kako se takva politika "sada osvećuje kad su opet potrebne obrambene snage u Europi."

Glavni tajnik NATO-a Rasmussen je optimist jer se na koncu konca i ove jedinice za brzu intervenciju od nekud moraju platiti. "U Walesu očekujem da države preuzmu svoje obaveze povećati izdatke za obranu jer se i gospodarsko stanje oporavilo."