NATO: ćebad, a ne oružje za Ukrajinu

Na sastanku šefova diplomatija najvećeg vojnog saveza na svijetu ne radi se više o isporuci oružja Ukrajini koju je napala Rusija, već o takozvanoj „zimskoj pomoći“. U to spadaju ćebad, šatori, topla odjeća, generatori, transformatori, odašiljači signala koji odvraćaju dronove…

„NATO samo ne isporučuje smrtonosno oruđe“, naglasio je još jednom generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg uoči samita u Bukureštu. Oružje mogu i smiju da isporučuju pojedinačne zemlje-članice, ali nikako NATO kao organizacija, jer bi time mogao zvanično postati strana u sukobu. NATO želi da po svaku cijenu izbjegne otvoreni sukob s Rusijom. Stoltenberg je uvjeren da Rusija ne planira napad na teritoriju Sjevernoatlantskog pakta.

Litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis, koji je u ponedjeljak (28.11), zajedno sa skandinavskim i baltičkim kolegama posjetio Kijev, vjeruje da je neophodno više tenkova, protivavionskih sistema i drugog teškog naoružanja, kako bi Ukrajina pobijedila ruskog agresora: „Ostanite mirni i dajte tenkove!“, objavio je Landsbergis na Tviteru poslije posjete Ukrajini.

U Bukureštu je izjavio za DW da se prvenstveno mora obezbijediti snabdijevanje električnom energijom, ali da je potrebno i više oružja: „Potrebno je isporučiti tenkove Ukrajini", rekao je Landsbergis i dodao da je to neophodno da bi se ratna zbivanja preokrenula u korist Ukrajine. Međutim, na ovom sastanku šefova diplomatija zapadne vojne alijanse ne može se računati s novim isporukama teškog naoružanja Ukrajini. A upravo to će zahtijevati ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba, koji je gost u Bukureštu.

G7 i pomoć za zimu

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok želi da se u Bukureštu usredsredi na konkretnu pomoć ljudima u Ukrajini kako bi prebrodili zimu. Na novinarska pitanja o tome da li će Njemačka isporučiti dodatno oružje Ukrajini, ona je izbjegla konkretan odgovor ukazujući na to šta je sve Njemačka već poslala u Ukrajinu – recimo, raketni sistem vazduh-vazduh „Iris-T“. Još tri takva će biti upućena u Ukrajinu naredne godine. 

„Na brutalan način doživljavamo da ruski predsjednik upotrebljava hladnoću kao ratno oružje. To je brutalan raskid, ne samo s međunarodnim pravom, već i sa našom civilizacijom", izjavila je njemačka šefica diplomatije.

Dodala je da se ona i njene kolege okupljaju kao prijatelji Ukrajine. „Kada upitamo sami sebe koliko dugo bismo izdržali s porodicom, s djecom, bez struje, vode i grijanja na dva stepena ili minus dva, minus dvanaest stepeni, onda možemo makar izdaleka da naslutimo šta je pred ljudima iz Ukrajine.“ Berbok je rekla da samo 250 kilometara od Bukurešta počinje ruski teror.

Njemačka je kao pomoć za zimu izdvojila 150 miliona evra. Analena Berbok je trenutno predsjedavajuća grupi zemalja G7 i na samitu u Bukureštu, na kojem se, pored najvažnijih zapadnih industrijskih zemalja okupilo i još 15 članica NATO, želi da sakupi što više novaca za Ukrajinu. Sva ta nastojanja zahtijevaju koordinaciju. Sjedinjene Američke Države najavile su veliki paket pomoći.

„Moramo činiti više“

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je članice da povećaju svoje napore na saniranju ukrajinske infrastrukture oštećene ruskim napadima. „Moramo uraditi više da obnovimo snabdijevanje strujom i gasom, ali moramo staviti na raspolaganje i više protivvazdušnih sistema. Sistemi koje smo već isporučili moraju se održavati. Saveznici moraju obezbijediti rezervne dijelove i prije svega municiju“, zahtijevao je Stoltenberg.

Prema diplomatskim izvorima zapadne vojne alijanse, osnovni problem je to što su skladišta municije skoro prazna, pa se nova municija za haubice „Iris-T“ i za sistem „Patriot“ ne može tako brzo proizvesti koliko brzo Ukrajinci moraju da je ispaljuju. Isti izvori govore i o tome da se mora misliti i na sopstvenu odbrambenu sposobnost, i da se ne može baš sve dati Ukrajini. 

Prema medijskim izvještajima, njemačka vojska ima zalihe municije koje bi u slučaju rata bile dovoljne za nekoliko dana. Popunjavanje njemačkih rezervi po standardima NATO trebalo bi da košta 20 milijardi evra. Problem međutim, prema tim navodima, nije toliko novac, koliko nedovoljni kapaciteti vojne industrije. Predsjednik Saveza njemačkih vojnika, pukovnik Andre Vistner, rekao je za radio Dojčlandfunk da Njemačka mora znatno brže da proizvodi i da ni političari, ni vojna industrija, nisu shvatili kako da se izvede „smjena epoha“, odnosno temeljna reforma Bundesvera i njemačke odbrambene politike. 

Predsjednik Johanis: Sprovesti zaključke

Ovaj skup održava se u Bukureštu kako bi se pokazalo da je NATO ojačao svoje istočno krilo s četiri nove „borbene grupe“ – u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Trenutno te jedinice imaju po 1.000 vojnika, ali po zaključcima sa samita u Madridu jula ove godine, one bi morale imati po 5.000 vojnika. Prije rata u Ukrajini „borbene trupe“ postojale su u Poljskoj i baltičkim državama.

Prema mišljenju domaćina samita, rumunskog predsjednika Klausa Johanisa, popunjavanje tih trupa teče suviše sporo: „Donijete odluke se sada moraju sprovesti. To mora da se dogodi odmah. U slučaju napada moramo da znamo ko gdje šalje koje trupe. To ne možemo odlučivati u poslednjem trenutku. Ne smijemo dozvoliti da nas iznenade.“ Rumunski predsjednik je dodao da su na slijedećem samitu NATO, slijedeće godine u Viljnusu, potrebne „hrabrije odluke“, jer za su za sopstvenu odbranu potrebni materijal i ljudi.

Težak pristup alijansi

Ne očekuje se napredak ni u natezanju s Turskom oko pristupanja Švedske i Finske Sjevernoatlantskom paktu. Ankara zahtijeva najprije od Švedske bolju saradnju u progonu navodnih terorista.

Svih 30 zemalja koje su punopravne članice vojnog bloka moraju da pristanu na prijem novih članova. Zahtjev su Švedska i Finska uputile u maju, a pristanak još uvijek nisu dale Mađarska i Turska. Kandidati učestvuju na skoro svim sjednicama Sjevernoatlantskog saveza, kao i na samitu u Bukureštu.

Članstvo Ukrajine nije na vidiku. Diplomatski izvori NATO kažu da bi se sada trebalo usredsrediti na rat protiv Rusije, a sve dok on traje, članstvo Ukrajine je nemoguće. Ministar spoljnih poslova Litvanije nije tog mišljenja i zalaže se za što brže uključivanje Ukrajine u članstvo.

NATO je 2008. na samitu u Bukureštu, bez navođenja rokova, obećao Gruziji i Ukrajini članstvo, ali to je tada bila potpuno drukčija geopolitička situaciji. Tada je današnji generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg bio norveški premijer i izgovorio je rečenicu: „Vrata NATO ostaju otvorena.“