NATO u BiH: Raspoređivanje trupa ili stend baj

Uoči početka samita u litvanskom Viljnusu, otvorilo se pitanje mogućeg raspoređivanja NATO snaga u Bosnu i Hercegovinu zbog zaoštravanja političke krize posljednjih nekoliko mjeseci. Iako su na dnevnom redu Ukrajina i Švedska, koja je dobila zeleno svjetlo od Turske za pristup Alijansi, očekuje se da će makar na marginama samita biti riječi i o BiH. Šta će to značiti za BiH u praktičnom smislu ni analitičari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti, iako tvrde da elemenata za djelovanje sigurno ima.

„NATO koji je preuzeo odgovornost za mir i stabilnost ove zemlje, treba da preuzme odgovornost i kada je riječ o stabilizaciji. U političkom smislu vi možete raditi šta hoćete. Međutim, kada to pretvorite u ponašanje sa pravnim posljedicama, onda se stvari komplikuju“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović, koji očekuje da međunarodna zajednica svakako reaguje, bez obzira na rasplet događaja na samitu u Litvaniji.

Brčko kao opcija

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić pozvao je članice NATO-a, da na bazi Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma i člana 7. Statuta Brčko distrikta BiH, rasporede NATO vojnike na njegovu teritoriju. Zvizdić je poziv uputio nakon što su zakoni u Republici Srpskoj koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda, objavljeni u Službenom glasniku RS.

„Takvom odlukom bi preventivno bio zaustavljen, a onda i trajno onemogućen projekat secesije Republike Srpske koji je pokrenut zadnjim odlukama Narodne skupštine“, naveo je Zvizdić.

Prema Dejtonskom sporazumu NATO je u obavezi da štiti mir i bezbjednosti u BiH, podsjeća vojni analitičar Đuro Kozar, navodeći da ukoliko dođe do razmještanja trupa da nijedna strana u BiH nema ingerencije za bilo kakvu reakcije. Kozar navodi da je u ovom trenutku nekoliko scenarija koji se mogu očekivati od samita NATO-a. 

„Jedan od načina je slanje trupa u Brčko distrikt, gdje bi oko stotinjak vojnika bilo stacionirano iz preventivnih razloga kako ne bi bilo svojatanja Brčkog od establišmenta u RS“, kaže Kozar, navodeći da NATO može da rasporedi svoje jedinice na bilo kojem dijelu teritorije BiH. 

Međutim, dio analitičara postavlja pitanje šta je sada sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, s obzirom da je posljednjim zakonima usvojenim u RS derogirana uloga visokog predstavnika, kao vrhovnog tumača.

„Pravno gledano vi praktično imate stanje u kojem bi NATO morao da vrati mirovni sporazum na snagu. Jer ako vi dovodite u pitanje visokog predstavnika kao tumača, degradirate Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma. Bilo ko da donese odluku koja ima posljedice po Dejtonski sporazum, to degradira cijeli sporazum“, kaže Ahatović, navodeći da se u tom slučaju neko mora izjasniti da li i koji dijelovi sporazuma i dalje važe ili ne važe.

Vučić upozorava na period nakon samita

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se prije nekoliko dana govoreći o stanju na Kosovu dotakao i BiH, rekavši da bi ključni datumi za BiH mogli da budu upravo oni nakon samita u Litvaniji.

„Situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini će biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12., poslije 13. jula“, rekao je Vučić ne želeći da otkriva više detalja, kao ni da li je upoznat sa raspletom događaja oko samita NATO-a u Litvaniji.

Ima i onih koji ne vjeruju da bi se NATO u ovom trenutku mogao baviti pitanjem razmještanja trupa bilo gdje u BiH. Fokus interesovanja su i dalje Ukrajina i Švedska, a o BiH bi se, kažu, moglo razgovarati tek na marginama samita.

„Očekuje se da će i dalje zvaničnici Alijanse ostati privrženi obećanjima da će u svjetlu ruske invazije ostati opredijeljeni na podršci i pružanju bezbjednosnih garancija Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, kao najranjivijim državama u neposrednom okruženju NATO članica. I sam poziv zvaničnicima BiH da budu zvanično prisutni na ovom značajnom događaju treba posmatrati u pozitivnom svijetlu opredjeljenja NATO-a za saradnju i perspektivu punopravnog članstva BiH u NATO“, rekao je za Fenu predsjednik Centra za bezbjednosne studije Denis Hadžović, navodeći da će se na samitu raspravljati i o ostalim značajnim tema koje trebaju pokazati da su NATO snage i dalje spremne odgovoriti na svaki izazov na ovoj dinamičnoj i nepredvidljivoj međunarodnoj sceni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu