Svođenje računa pred samit
8. juni 2018
Samit NATO-a koji se sredinom jula održava u glavnom sjedištu vojne alijanse u Briselu, mogao bi biti poprilično neprijatan. Mnogi diplomati računaju s tim da će američki predsjednik Donald Trump, kao na samitu prije godinu dana, otvoriti i ispostaviti račun. Prije svega od Njemačke on traži da uplaćuje više novca u budžet NATO-a. Sve članice NATO-a su prilikom samita u Walesu 2014. postigle dogovor da povećaju izdvajanja za budžet na oko 2 posto od svog bruto društvenog proizvoda.
Njemačka ministrica odbrane Ursula von der Leyen je na samitu NATO još jednom jasno stavila do znanja da će Njemačka do 2025. samo 1,5 posto od svog bruto društvenog proizvoda izdvajati za Bundeswehr i druge sigurnosne zadatke. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja to mora objasniti Donaldu Trumpu tako da on to razumije, izričito podržava ovaj kurs.
Američka ambasadorica pri NATO, Kay Bailey Hutchinson kritikovala je, po njenom mišljenju, neznatan porast uplata u budžet alijanse. Njemačka bi, kaže Hutchinsonova, morala preuzeti vodeću ulogu - pa tako i na polju finansija. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je jedna vrsta moderatora između SAD i zemalja platiša, u Briselu je izričito hvalio njemačke namjere u pogledu uplata u kasu NATO-a. Rekao je kako je Njemačka dosegla tačku promjene trenda i nakon godina smanjivanja izdataka za NATO sada ima plan kako da ih poveća. "To su koraci u pravom smjeru“, rekao je Stoltenberg u novom sjedištu NATO-a – novom kompleksu zgrada koji se zvanično, nakon višestrukih kašnjenja, stavljaju u funkciju tokom samita u julu.
"1,5 posto je takođe puno novca"
Njemačke NATO-diplomate su izračunale da apsolutno povećanje troškova u budžetu za odbranu tokom jedanaest godina od 2014. do 2025. iznosi skoro 80 procenata. Budući da se bruto društveni proizvod (BDP) ekonomski razvijene Savezne Republike i dalje povećava, 1,5 odsto od toga je također puno novca. Oni su međutim odbacili zamjerku da Njemačka ne može potrošiti novac iz budžeta za odbranu s obzirom na to kako se taj novac brzo priliva u kasu. No, posljednjih godina, novac za odbranu je bivao potpuno potrošen. Njemačke oružane snage, kako to dobro znaju u vrhu Ministarstva odbrane u Berlinu imaju ogromne potrebe da nadoknade sve nedostatke u opremi i osoblju. U godinama štednje, ljudi su se namjerno odlučili za "šuplje strukture" koje sada treba popuniti.
Predviđa se da će samo otprilike polovina od 29 zemalja članica NATO-a do 2024. godine postići cilj u pogledu izdvajanja za odbranu u okviru NATO-a od dva odsto BDP-a. Situacija u Njemačkoj može se ilustrovati ovim primjerom: Njemačke oružane snage – Bundeswehr su se složile da NATO-u od 2019. godine stave na raspolaganje "predvodnicu" trupa za interventne snage. To je brigada od oko 5.000 vojnika, koja bi trebala biti operativna u roku od četiri do sedam dana. Jednu takvu potpuno opremljenu tenkovsku brigadu Bundeswehr trenutno nema. Veliki dijelovi opreme za ove snage NATO-a – tenkovi, oklopna vozila, vojni transporteri i kamioni i raketni bacači moraju se pozajmiti od drugih brigada i staviti na raspolaganje Tenkovskoj brigadi 9 u Muensteru. Tek u 2031. godini Bundeswehr bi trebao raspolagati sa osam kompletno opremljenih brigada, spremnih za vojni angažman u okviru NATO saveza ali i za zadatke u okviru rastućih izazova u okviru EU.
30 bataljona u 30 dana
Kako bi se razočaranje SAD na samitu NATO-a držalo u granicama, njemačka ministrica spremila je druge ustupke. Njemačka će osnovati multinacionalnu transportnu komandu za NATO u Ulmu, koja će za nekoliko godina biti u stanju da preuzme kontrolu i organizaciju cijelog prevoza trupa Alijanse u Evropi. Ovaj projekat je izričito odobren od strane ministara odbrane NATO-a u Briselu. Ursula von der Leyen takođe želi da realizuje ideju američke strane i poveća operativnu spremnost trupa NATO-a. Do sada je samo mali dio trupa bio spreman za borbu u roku od nekoliko dana, na primjer, kako bi odgovorio na ruske prijetnje na istočnoj granici. NATO planira da odredi 30 bataljona (30.000 vojnika), 30 eskadrila i 30 pomorskih jedinica koje će moći da u stanju pune borbene gotovosti napuste kasarnu u roku od 30 dana. "Ali ko će koje trupe i kada staviti na raspolaganje, o tome tek treba pasti odluka", rekle su NATO diplomate. Zbog toga će samit u julu biti prva proba za predstojeći projekat i zadatke. Poljski ministar odbrane Mariusz Błaszczak predložio je novi vid finansiranja vojnika. To bi moglo da se dopadne biznismenu i predsjedniku SAD Donaldu Trumpu. Poljska vlada traži od SAD da stacioniraju svoju diviziju u Poljskoj. Zauzvrat, SAD će dobiti kompenzaciju od 1,5 do 2 milijarde dolara.
Novčana nagrada za vojnu podršku? Njemački zvaničnici odbacuju ovaj model. Ukazuju da je NATO i dalje vojni savez. Pored toga, stalni angažman stranih borbenih trupa na teritoriji bivšeg "Varšavskog pakta" predstavljao bi kršenje sporazuma koji je NATO zaključio sa Rusijom. Poljska je bila dio "Varšavskog pakta" koji je predvodio Sovjetski Savez, koji je u hladnom ratu bio protivnik NATO-a u Evropi. Takođe u Poljskoj je prijedlog Ministarstva odbrane u Varšavi kontroverzan. Američki odgovor na ovaj prijedlog još nije dostupan.
Povjerenje u NATO
Takođe na sastanku NATO-a pogoršani transatlantski odnosi su tema razgovora. Trgovački spor sa Evropom i Kanadom i kršenje Sporazuma sa Iranom od strane SAD također će, prema riječima diplomata NATO-a, biti tematizirani. Međutim, njemačka ministrica odbrane Ursula von der Leyen pridaje veliku važnost činjenici da među članicama Alijanse vlada puno povjerenje kada je u pitanju vojna saradnja i to uprkos Trumpu. "Naravno, imamo tačke o kojima kritički razgovaramo", rekla je Ursula von der Leyen novinarima i dodala:"Ali uvijek smo svjesni toga koliko je siguran temelj na kojem stojimo." NATO je u krajnjoj liniji savez za odbranu zajedničkih vrijednosti.