Napetosti između SAD i Kine

Tenzije između Kine i Sjedinjenih Američkih Država zasjenile su samit G20 vodećih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom industrijskom razvoju. Razlike u mišljenjima se kreću od spora oko ostrva u Južnom kineskom moru preko postavljanja američkog odbrambenog raketnog sistema u Južnoj Koreji do toga da Kina odbija 'inostrano miješanje u njenu unutrašnju politiku kada je riječ o ljudskim pravima'. Dakle, nimalo jednostavno ozračje za Obamin posjet Kini. Američki mediji su komentarisali da je incident između kineskih snaga bezbjednosti i delegacije Sjedinjenih Država prilikom dolaska na aerodrom u istočni kineski grad Hangdžou simptomatičan signal za loše veze između dvije zemlje.

'Neodgovorne primjedbe'

Kina je ljutito reagovala kada je Obama kritikovao kinesku hegemonističku politiku u sporu oko ostrva sa susjednim državama. Kinesko ministarstvo inostranih poslova je saopštilo kako se radi o 'neodgovornim primjedbama'. Šef partije i predsjednik Kine, Si Đinping, u svom je razgovoru sa Obamom odbacio optužbe i zahtijevao od Sjedinjenih Država mnogo 'konstruktivniju ulogu' u očuvanju mira i stabilnosti u Južnom kineskom moru. Kina će 'žestoko' braniti svoj teritorijalni integritet i pomorske interese, upozorio je Si.

Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu optužilo je SAD da ima 'dvostruke standarde'. Sjedinjene Američke Države nemaju pravo da govore o sporu o ostrvima, jer nisu ratifikovale Konvenciju o pravu mora (UNCLOS), kazao je porptarol Ministarstva. Ovo je bila reakcija na intervju koji je Obama dao za tv stanicu CNN, u kojem je on zbog samouvjerenih kineskih postupaka u sporu oko ostrva sa susjedima, Kinu pozvao na uzdržanost i upozorio od 'posljedica'. Kina ignoriše presudu Međunarodnog arbitražnog suda u Hagu u kojoj jasno stoji da Kina nema pravo na ostrva u Južnom kineskom moru.

Kina naime ima teritorijalne pretenzije na skoro cijelo Južno kinesko more bogato ribom i drugim prirodnim resursima, čemu se protive druge obalne države – Filipini, Brunej, Malezija i Vijetnam. A Si je u svom govoru nedvosmisleno izrazio protivljenje američkom raketnom odbrambenom sistemu (THAAD) postavljenom u Južnoj Koreji.

Zaštitne mjere kao prijetnja

Kina ove zaštitne mjere vidi kao prijetnju, iako su one zapravo usmjerene protiv provokacija Sjeverne Koreje. Si je zahtijevao da Obama poštuje kineske strateške bezbjednosne interese. A nakon prijema vodećih kineskih boraca za ljudska prava prošlog utorka u Bijeloj kući, koji je upriličila savjetnica za bezbjednost američkog predsjednika Suzan Rajs, Si je uputio kritiku Vašingtonu za miješanje u unutrašnje poslove Kine i stao u odbranu stanja ljudskih prava u Kini.

Jedino su, kada je riječ o klimatskoj politici, obojica predsjednika bili jedinstveni. Oni su generalnom sekretaru Ban Ki Munu u subotu dali formalne dokumente kojima se prihvata sporazum postignut na Konferenciji o klimi u Parizu. Cilj je zadržati globalno zagrijavanje ispod dva stepena celzijusa.

No, pored političkih natezanja i verbalna prepucavanja do kojih je došlo već na aerodromu prilikom dolaska američke delegacije na čelu sa Obamom bila su znak da je odnos između Kine i SAD izgleda zaleđen. "Jedan od članova kineske delegacije se izdrao na saradnika Bijele kuće u momentu kada je grupa novinara ušla na pistu", pisali su američki meidji. "On je želio da američki novinari nestanu s lica mjesta." I Obamina savjetnica za bezbjednost Suzan Rajs se žalila da je bila "uznemiravana" na pisti od strane kineskih službenika.