Napadi određuju sudbinu kancelarke

Slika kancelarke Angele Merkel kao svima drage političarke je tokom prošle godine zbog izbjegličke krize poprilično potamnila. Poziv „Merkel mora da ode“ koji se otada čuje širom zemlje – među pripadnicima Alternative za Njemačku (AfD) i drugim kritičarima – ranijih godina je bio nezamisliv. Merkelova je inscenirala sebe kao „kancelarku izbjeglica“. Zbog toga joj mnogi Nijemci odaju priznanje, ali mnogi i negoduju.

Proteklih sedmica ta polarizacija mišljenja se unekoliko smirila. To je bilo u direktnoj korelaciji sa drastičnim smanjenjem broja izbjeglica poslije zatvaranja Balkanske rute. U medijima izbjeglice više nisu bile glavna tema, a naklonost građana Demohrišćanima (CDU) je porasla. Merkelovoj je dobro došla i borba za vlast unutar AfD. Rukovodstvo te stranke je pokazalo da je spremnije na svađu nego na timski rad. A to se negativno odrazilo i na rezultate anketa o popularnosti AfD.

Napadi u Njemačkoj izvršeni posljednjih dana ponovo mijenjaju situaciju. Jer, u njemačkoj javnosti, Merkel i izbjeglice su nerazdvojni pojmovi. A pošto su se izbjeglice – u najširem smislu – ponovo našle u negativnim vijestima, i pritisak na Merkelovu će se pojačati.

Bez obzira da li su napade u Vircburgu, Minhenu, Rojtlingenu ili Anzbahu izvele izbjeglice ili oni imaju islamističku pozadinu, mnogi ne žele, ili neće, da prave razliku između te dvije vrste počinilaca. I zato trpaju u isti koš strance, migrante, izbjeglice i Nijemce iranskog porekla. A kada napadi učestaju, kao što je to bio slučaj ovih dana, nije daleko ni izbijanje kratkog spoja u glavi.

Mentalnu podršku takvim biračima pruža AfD, jer takvi događaji samo navode vodu na njenu vodenicu. Uvijek smo govorili da nekontrolisano doseljavanje predstavlja opasnost – tipična je rečenica kakva se može pročitati na nalozima članova te stranke na društvenim mrežama. Oni tvrde da je za sve kriva Merkelova zato što je htjela otvorene granice.

Kancelarka je trenutno na godišnjem odmoru u Ukermarku gdje je i odrasla. Naravno da je ona uvijek na dužnosti, kažu. Da u suštini i ne može da se isključi iz aktuelnih događaja. Jer, pored nasilja u Njemačkoj, i puč u Turskoj je uzdrmao dil EU i Turske oko izbjeglica.

Za godinu dana se održavaju novi parlamentarni izbori. Merkelova nije rekla da li će se ponovo kandidovati za najvišu funkciju. Njena odluka će vjerovatno zavisiti od toga kako će se dalje razvijati situacija sa izbjeglicama. Jedan veći teroristički napad, poput onih u Parizu ili Briselu, bitno bi smanjio vjerovatnoću da Merkelova ostane na vlasti.

Što se tiče AfD – već u septembru bi moglo da bude napeto. Jer, baš u kancelarkinoj rodnoj pokrajni Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, AfD bi mogla da pobijedi na izborima za pokrajinski parlament. Ona još uvijek poprilično zaostaje za Demohrišćanima, no taj zaostatak će se smanjiti ako bude još napada, svejedno da li sa islamističkom pozadinom ili ne. A i borbe za vlast unutar AfD bi, prema želji predsjednice stranke Frauke Petri, trebalo da budu okončane narednih nedjelja.