Napadi na pravosuđe BiH su napadi na državu

„Neki politički krugovi ponašaju se prema trećem stubu vlasti kao podređenom iako je u svim civiliziranim zemljama dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jasno razgraničena“, kazala je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, pojašnjavajući da su napadi na bh. pravosuđe napadi na državu BiH. „Kritike na račun Suda BiH, Tužiteljstva BiH pa i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) dolaze iz određenih političkih krugova odakle se javljaju kvazi-stručnjaci koji danas govore o hidroelektranama, a sutra meritorno raspravljaju o suptilnim pravnim problemima kao što je retroaktivna primjena materijalnog zakona“, rekla je Meddžida Kreso.

„I presuda Evropskog suda za ljudska prava u Stasbourgu u predmetu 'Maktouf' bila je povod za napade na državni Sud, no donoseći odluke u predmetima ratnih zločina Sud BiH nije postupao nezakonito“, rekla je predsjednica Suda BiH. „Niko se od tih nedobronamjernih kritičara ne osvrće se na podatak da je našu praksu zasnovao Ustavni Sud BiH. Kritike idu samo na jedan sud, dok se drugi ostavlja po strani“, kazala je Kreso, dodajući da je eventualna obnova pojedinih suđenja stvar vijeća koje će o tome odlučivati, te da se time ne urušava kredibilitet Suda BiH.

Ko štiti bh. pravosuđe?

Govoreći o institucijama koje bi trebale da stanu u odbranu pravosuđa, Meddžida Kreso je kazala da postoje institucije u BiH kojima je mandat i zadatak da se oglase u ovakvim kriznim situacijama. „To su, prije svega, VSTV i Ministarstvo pravde na državnom nivou“, pojasnila je predsjednica Suda BiH dodajući da se ni VSTV ni Ministarastvo pravde nisu oglašavali kako bi zaštitili kredibilitet i nezavisnost pravosudnih institucija. „Mislim da je VSTV bilo dužno ustati u odbranu nezavisnosti pravosuđa“, poručila je Kreso.

Na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ govorio je i član Venecijanske komisije Ćazim Sadiković. On je ukazao na neophodnost uspostave Vrhovnog suda u BiH. „Vrhovni sud je ukinut onda kada je bio najpotrebniji ovoj državi, poslije agresije i genocida. Mislim da je sada trenutak da se postavi to pitanje kako bi se Vrhovni sud ponovo uspostavio i kako bi od toga počela reforma pravosuđa u cijeloj državi“, kazao je Sadiković, pojašnjavajući da je Vrhovni sud jedan od najbitnijih uslova moderne i demokratske države.

Kritike iz RS-a

Kritike na račun Suda i Tužiteljstva BiH najčešće dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska (RS). Pojedini entitetski zvaničnici tvrde da je državno pravosuđe pristrasno u procesuiranju predmeta ratnih zločina te da su osuđeni za ratne zločine većinom pripadnici srpskog naroda. No, predsjednica Suda Meddžida Kreso pojašnjava da se pred Sudom BiH procesuiraju predmeti koje, na osnovu raspoloživih dokaza, pokreće Tužiteljstvo BiH. Iz RS-a već godinama insistiraju na pokretanju istraga protiv visokih vojno-političkih bošnjačkih zvaničnika iz ratnog perioda.

Na tome se insistiralo i dok je glavni bh. tužitelj bio Milorad Barašin, pri čemu su različita udruženja iz RS-a, uključujući entitetski Centar za istraživanje ratnih zločina, Tužiteljstvu BiH dostavljala i dokaze o navodnim atnim zločinima nekadašnjeg 5. korpusa Armije BiH i njegovog komandanta Atifa Dudakovića. Odgovarajući na optužbe iz RS-a da u interesu bošnjačke politike ne želi procesuirati pomenute slučajeve, Barašin je odgovorio: „Ma dajte, među tim 'dokazima' ima i materijala iz filma Maratonci trče počasni krug."

Na političke pritiske koje trpe bh. pravosudne institucije nedavno je upozorio i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. Podnoseći redovni šestomjesečni izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, Inzko je iznio zabrinutost zbog stavova RS-a, kao i produženih „retoričkih napada“ iz Banjaluke na državne pravosudne institucije. S tim napadima se, kazao je Inzko, otišlo i korak dalje u oktobru 2013., kada je Narodna skupština RS-a izdala set zaključaka protiv državnog nivoa pravosuđa.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić