Napad u Berlinu i zakazivanje države

Imena 12-oro ubijenih uklesana su u stepenice ispred Spomen-crkve cara Vilhelma na Brajtšajdplacu u Berlinu – baš kao na spomeniku. Anis Amri je 19. decembra 2016. na ovom mjestu u smrt poslao 11 osoba, kada je sa ukradenim kamionom uletio na božićni vašar. Ovaj Tunižanin, koji se u Berlinu prijavio kao izbjeglica, prethodno je ubio vozača kamiona. Najgorim islamističkim napadom u Njemačkoj, bavio se od marta 2018. Parlamentarni istražni odbor Budestaga.

- pročitajte još:Božićni sajam s tužnom prošlošću

Tri godine i tri mjeseca su poslanici ispitivali oko 180 svjedoka i stručnjaka. Sve je zabilježeno na skoro 1.900 stranica i u ponedjeljak predato predsjedavajućem Bundestaga, Volfgangu Šojbleu. Ovog četvrtka su poslanički klubovi da debatuju o završnom izvještaju Istražnog odbora. Postoji samo saglasnost oko opšteg shvatanja da su bezbjednosne službe napravile mnogo grešaka. Ali, kada se pokrene pitanje konsekvenci koje treba izvući iz grešaka, tu su mišljenja duboko podijeljena.

Opozicione Slobodne demokrate (FDP), Zeleni i Ljevica zahtijevaju korijenite promjene prije svega u Službi za zaštitu ustavnog poretka i Zajedničkom centru za odbranu od terorizma (GTAZ) njemačke vlade i 16 saveznih pokrajina. Policijske službe su zakazale u analizi opasnosti, misli Martiina Rener (Ljevica) zbog činjenice da je kasniji atentator bio nadgledan duže vrijeme.

Napad nije morao da se dogodi

„Bezbjednosne snage očigledno nemaju pojma o tome kako funkcioniše džihadistička mreža“, misli Rener. Ona smatra da je teza o radikalizovanim pojedinačnim počiniocima pobijena. Irene Mihalic (Zeleni) isto gleda na stvar. Opasne osobe bi morale pažljivije da se nadziru, zahtijeva Mihalic. Dokumenti i izjave svjedoka veoma jasno pokazuju, „da Amri nikako nije bio samo policijski slučaj“. O tome je govorio nekadašnji šef Službe za zaštitu ustavnog poretka, Hans-Georg Masen. Napad nije morao da se dogodi, „i to je za mene posebno tragično“, priznao je Masen kao svjedok pred Istražnim odborom.

- pročitajte još: Koliko su opasni radikalni islamisti?

Prema njegovom mišljenju, nije bilo ličnih grešaka ili propusta službe koju je vodio do oktobra 2018. Benjamin Štraser (FDP) i danas vrti glavom kada se sjeti Masenovog svjedočenja. Za njega je jasno: „Tajne službe bismo morali da čvršće stegnemo na parlamentarne uzde“. Pri tom njegova kritika prevazilazi službe poput Službe za zaštitu ustavnog poretka ili Tajnu službu BND. Ona cilja na saveznu vladu: „Obećanje o razjašnjenju nije ispunjeno“, kaže Štraser. Nije se uopšte želilo razjasniti, „zato što se radi o  fundamentalnim, strukturalnim pitanjima“.

Kritika i na svoj račun

I Irene Mihalic (Zeleni) smatra da savezna vlada nije pokazala volju i spremnost da povuče konsekvence. Uopšte se nije razmišljalo o tome da se, nakon napada u Berlinu i čitavog niza napada u Evropi, „uspostavi konzistentna antiteroristička strategija“. Umjesto toga raspravljalo se o zabrani nošenja burke i o okovima za noge. „Na kraju je njemačka vlada pooštrila zakon o strancima, kako bi demostrirala da je sposobna da djeluje, a bez bilo kakve analize.“

Međutim, bilo je kritika Istražnog odbora i na sopstveni postupak. Predsjednik Savezne kriminalističke službe (BKA), Holger Minh priznao je prilične nedostatke u razmjeni informacija između bezbjednosnih službi u Njemačkoj i onih na evropskom nivou. Šef BND, Bruno Kal je to takođe potvrdio. Njegova Tajna služba za inostranstvo i BKA su u jesen 2016, dakle neposredno pred atentat, dobile upit od marokanske tajne službe u kojem je bilo govora o Amrijevim islamističkim aktivnostima. Retrospektivno, Kal smatra da je greška što ove informacije nisu odmah proslijeđene Službi za zaštitu ustavnog poretka.

„Nema dokaza za druge počinioce“

Fric Felgentroj iz SPD-a smatra da nije tačno da saveznoj vladi nedostaje političke volje za reforme. Ali, i on takođe zahtijeva od bezbjednosnih službi da izvuku pouku iz sopstvenih grešaka, između ostalog tješnju saradnju sa pravosuđem i inostranim tajnim službama. No, za razliku od opozicije, SPD polazi od toga da je Anis Amri sam počinio napad na božićnom vašaru. „Nema dokaza da je bilo drugih počinilaca.“

- pročitajte još: Teroristički napad na božićnom sajmu u Berlinu mogao biti spriječen?

Takođe i novinarima posmatračima ostaju mnoga pitanja otvorena. Ekspert za ekstremizam, Tomas Mozer je napisao knjigu na osnovu njegovih utisaka iz Istražnog odbora Bundestaga i drugih odbora u Berlinu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Knjiga pod naslovom „Amri kompleks. Jedan teroristički napad, 12 mrtvih i upletenost države“ objavio je u julu frankfurtski izdavač Vestend. Autor u istoj knjizi tematizira i desno-ekstremističku seriju ubistava „Nacionalsocijalističkog podzemlja“ (NSU) od 2000-2007. - ali i mutnu ulogu Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Ljevica želi da raspusti Službu za zaštitu ustavnog poretka

Parlamentarni istražni odbori su se i time bavili dugi niz godina. A njihova poruka politici danas kao i nekad: reforma bezbjednosne arhitekture. Međutim, stranke u Bundestagu imaju različite poglede, kako treba promijeniti statiku. Najdalje ide Ljevica: oni zahtijevaju raspuštanje Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu