Nakon sankcija Moskva traži osvetu

Ona je nestala. Ruska nada u novi početak u odnosima sa Sjedinjenim Državama čini se da je konačno pokopana ili odgurnuta daleko. Odluka američkog Kongresa da podigne nove sankcije protiv Rusije, u Moskvi je izazvala mješavinu otrežnjenja, nevjerice i potrebe za osvetom.

Brojni ruski političari i eksperti čak govore o povratku Hladnog rata. "Washington je Moskvi zvanično proglasio Hladni rat", kaže publicista Konstantin Eggert za DW. Simbolično značenje zakona u kojem je Rusija u istom rangu sa Iranom i Sjevernom Korejom, je "skoro još veće" od stvarnih posljedica.

"Zapečaćen je status Rusije kao neprijatelja", kaže Eggert. Rusija je, kako on kaže, za američki establišment postala dio metaforičke "osovine zla" koju je nekoć predsjednik George Bush Jr. uspostavio. Eggert smatra da je moguća eskalacija u Siriji ili na istoku Ukrajine kao ruska reakcija.

Odgovor na hakerske napade

Riječ je o najoštrijim sankcijama Sjedinjenih Država protiv Rusije od početka rusko-ukrajinskog konflitka 2014. godine. Predstavnički dom SAD-a ih je obrazložio pokušajem Moskve da se hakerskim napadima umiješa u predizbornu kampanju za američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Moskva to osporava. Nova ograničenja pogađaju između ostalog energetski sektor, ključnu branšu ruske privrede. Prije nego prijedlog zakona bude podvrgnut predsjedniku na potpis o njemu mora glasati Senat.

Još početkom jula, nakon prvog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama Samita G-20 u Hamburgu, Vladimir Putin je izrazio tihu nadu u "ponovno uspostavljanje suradnje". "U najmanju ruku djelomice", rekao je šef Kremlja.

Da li je nada sada umrla, glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskow, je ostavio otvorenim obraćajući se u srijedu. Odluka Kongresa o novim sankcijama je u svakom slučaju prilično tužna, rekao je on. Kremlj želi sačekati sa reakcijama sve dok je riječ o prijedlogu zakona, dodao je on.

Nove sankcije SAD čine normalizaciju u dogledno vrijeme prilično nemogućom, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkoy u srijedu. "Mi više nećemo bacati bisere (pred svinje - op. red.)", rekao je Rjabakov i pri tome je želio upozoriti da će Moskva na sankcije Washingtona odgovoriti kontramjerama. Ovaj citat iz Biblije je jedna od najoštrijih izjava Moskve prema Washingtonu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Nakon Trumpove izborne pobjede Rusija je u diplomatskom smislu bila suzdržana i izbjegavala je kritike na račun SAD-a. Osim toga Moskva je odustala od kontramjera kada je odlazeći predsjednik Barack Obama 2016. godine kao reakciju na hakerske napade protjerao iz zemlje više od 30 ruskih diplomata i ruskim građanima onemogućio pristup ruskom diplomatskom predstavništvu u New Yorku i saveznoj zemlji Maryland.

Michail Taratuta, renomirani ruski ekspert za SAD i bivši televizijski dopisnik u Washingtonu, smatra da je Vladimir Putin sada pred dilemom. Slaba reakcija Kremlja bi bila interpretirana kao slabost, napisao je Taratuta na blogu za radio "Echo Moskwy". "Žestoka reakcija bi značila kraj najvećeg sna Kremlja, naime da se postigne suglasnost sa Trumpom i da se odnos sa Amerikom nekada poboljša. Žestoka reakcija je najvjerojatnija", smatra Taratuta.

"Bolno za Ameriku"

Ukoliko stupe na snagu nove sankcije, što Moskva smatra da je gotova stvar, brojni u Rusiji očekuju kao naredni korak protjerivanje američkih diplomata. Inače bi ruska reakcija trebala biti "asimetrična" i prije svega "bolna za Amerikance", pledira Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora za vanjsku politiku u ruskom Vijeću federacije.

Kako bi se to moglo odvijati pokazala je Rusija 2012. godine. Kada su bile podignute sankcije koje su bile u vezi sa smrću jednog ruskog advokata koji je otrkio korupciju (Slučaj Magnitski), Moskva je reagirala zabranom Amerikancima da usvajaju rusku djecu.

Govori se i o predstojećoj "spirali sankcija". Kod nekih eksperata se vidi zaprepaštenje. "U datim okolnostima uopće nije jasno šta Rusija treba uraditi", kaže Fjodor Lukjanov, šef think thank instituta "Vijeće za vanjsku i odbrambenu politiku", koji je blizak ruskoj vladi, u razgovoru za agenciju "Interfax".

Prikriveni ekonomski interesi

Na državnoj ruskoj televiziji američke sankcije su predstavljene kao europski problem. Dio mjera je usmjeren protiv inozemnih preduzeća koji surađuju sa Rusijom u energetskom sektoru. Projekt gasovoda "Nord Stream 2", koji treba isporučiti više gasa iz Rusije preko Baltičkog mora direktno u Njemačku, se eksplicitno pominje. Njemačka i Austrija su moguće posljedice američkih sankcija već kritizirale. I Brisel je pokazao zabrinutost.

Ruski ministar ekonomije Maksim Oreškin kaže da su sankcije udarac "protiv energetske sigurnosti Europe". Ruski eksperti američke sankcije stavljaju na stub srama obilježavajući ih kao ekonomske mjere da bi se Rusiji na europskom energetskom tržištu napravila konkurencija. U tom kontekstu političar Kosačov pledira za dogovor između Moskve i Brisela. Moguća je moćna alijansa, tako glasi njegova nada.