Najmasovniji protesti u novijoj istoriji Srbije

Treći protest protiv nasilja ocjenjen je kao najmasovniji protest u novijoj istoriji Srbije. Veliki broj građana i ovog puta je blokirao Gazelu, ali je namjera organizatora da se stigne i do Ušća, gdje bi se blokirao i Brankov most. Masovnost protesta je bila tolika da se veliki broj ljudi još uvijek nalazio oko Skupštine Srbije dok je čelo kolone već uveliko prelazilo Gazelu. U jednom trenutku čelo kolone se nalazilo na Brankovom mostu, dok je kraj bio kod Vlade Srbije. Dio opozicije koji organizuje ove proteste izrazio je zadovoljstvo zbog velikog odziva građana, i naglasio da su zahtjevi ovih protesta dobro artikulisani, i da je sada samo potrebno da se stalno ponavljaju.

„Maslo stranih službi“

Vlast je za sada kao odgovor na zahtjeve opozicije organizovala raspravu u Skupštini Srbije, ali je ona protekla u uobičajenoj atmosferi arogantnog ponašanja vlasti koja opoziciju optužuje za politizaciju tragičnih događaja.

Prva tačka dnevnog reda bila je rasprava o vladinom izvještaju o bezbjednosnoj situaciji nakon masovnih ubistava. Premijer Ana Brnabić je demantovala sve optužbe opozicije i naglasila kako neće biti tehničke vlade i nasilnog gašenja medija, ali i dodala da je „sve ovo maslo stranih službi“. Sjednicu su napustile poslaničke grupe Demokratske stranke (DS) i „Moramo zajedno", koje smatraju da većina nije shvatila ovu sjednicu na pravi način.

Predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac za DW kaže „da se vlastima dala prilika da se o zahtjevima opozicije raspravlja u institucijama, i da tamo pokažu da su odgovorni ljudi. Oni su umjesto toga pokušali da skupštinu iskoriste za razvodnjavanje protesta i ublažavanje bjesa građana. Ukoliko ne ispune te zahtjeve, i ako bude više stotina hiljada ljudi na protestima, onda će se to rješavati plebiscitarno. Ako ih bude manje onda ćemo morati više puta da se okupljamo kako bi se ispunili zahtjevi“, ističe naš sagovornik.

Aleksandar Vučić- generator nasilja

Veliki broj neuspješnih protesta tokom godina vladavine Srpske napredne stranke (SNS) motiv je za pitanje šta je ovog puta drugačije, i zašto se sada očekuje da vlast ispuni zahtjeve protesta?

Predsjednik Demokratske stranke navodi „da je okidač ovog puta bilo fizičko nasilje, koje je posljedica verbalnog i institucionalnog nasilja koje se godinama sprovodi u Srbiji. Zato i skrećemo pažnju na generatora tog nasilja, a to je Aleksandar Vučić i mediji i institucije koje kontroliše. Ako sve to ne uspije onda ćemo sve to sublimisati u jedan zahtjev a to su predsjednički izbori u Srbiji, i da čovjek koji je generator nasilja ostavi prostor za nekog drugog ko će omogućiti da Srbija postane normalna država“, kaže Zoran Lutovac za DW.

Demokratski protesti- nedemokratski odgovor vlasti

Prisutni građani kao svoje razloge za učestvovanje na protestu navode optimizam i nadu da će neki od zahtjeva ipak biti ispunjeni. Student Ognjen Bojić za DW kaže „nisam siguran koliko ćemo uspjeti u jednom protestu, ali je sigurno u interesu svih koji smo ovdje da uradimo nešto u opštem interesu kako bismo svi živjeli u boljoj sredini".

Ono što je možda drugačije u odnosu na neke prethodne neuspješne proteste je po njegovim riječima „osjećaj da su se ljudi konačno ujedinili bez obzira na neke sitne razlike u mišljenjima ili ideologiji, jer ovo nisu inicijalno politički protesti. Mi svi osjećamo da vlasti prave propuste, i na te propuste smo došli da reagujemo kako bismo obezbjedili bolju budućnost“, ocjenjuje ovaj učesnik protesta.

Goran Miletić, student, za DW kaže „kako očekuje da će možda biti ispunjen jedan zahtjev, ali da neće biti ispunjeni svi zahtjevi. Iskustvo nam govori da se ovdje rijetko ispunjavaju svi zahtjevi, vlast jednostavno na demokratske proteste ne odgovara adekvatno već nastavlja da krši naša prava. Vlast se bukvalno sprda sa pravima građana, i ne mislim da će to prestati jednim protestom, jer oni nisu ni izabrani na demokratski način pa je teško očekivati da će odgovoriti na demokratske zahtjeve opozicije i građana“.

Konfuzija na kraju protesta

Opozicija je i nakon 22 sata pozvala okupljene građane da se ne razilaze, ali je tada već bilo jasno da ni organizatorima protesta nije bio baš najjasniji plan za dalje djelovanje. Masa građana se raštrkala na više punktova u Beogradu, dok je izvjestan broj učesnika protesta krenuo da postavlja šatore na autoputu, s namjerom da tu ostanu cijelu noć.

Saobraćaj je tokom večeri bio blokiran na više mjesta u glavnom gradu Srbije, ali je to kretanje građana u više pravaca djelovalo kao obična improvizacija, bez vidljivih organizatora koji bi nekako kanalisali i usmjeravali učesnike protesta. Miting se praktično završio spontanim razilaženjem građana koji su bez jasne i vidljive koordinacije prosto napustili ulice Beograda. Tokom noći dio učesnika protesta nastavio je blokadu dijela međunarodnog autoputa u novobeogradskim blokovima gdje je prema procjenama ostalo par stotina ljudi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu