„Najgora strahovanja su postala realnost“

DW: Gospodine Tophoven, da li je bilo samo pitanje vremena kada će biti izvršen jedan ovakav napad. 

Tophoven: Njemačke snage sigurnosti su odavno računale na napad ovakvih dimenzija i sa ovakvim brojem poginulih i povrijeđenih. Tek nakon napada u Briselu i Parizu prošle godine se počelo polaziti od toga da Njemačka više nije apstraktna meta terorista, kao što se govorilo godinama, nego da i u Njemačkoj mogu biti izvršeni takvi napadi. Dakle, najgora strahovanja snaga sigurnosti su postala realnost".

Da li je ovaj napad mogao biti spriječen?

Ne. Ako imate počinioca koji je fanatičan i koji kamion koristi kao oružje, nemate šanse. To je jedino moguće ako ga znamo i znamo gdje i kada će šta utraditi i ako ga prije toga uhapsimo. Ali, ne možete kontrolisati sva vozila i ne možete božićne sajmove tako zatvoriti da na njih ne mogu doći vozila. Tada bi ih trebalo zatvoriti. To znači da napad ovakvih dimenzija kamionom ne možete 100 posto spriječiti.

Osoba osumnjičena za napad, kako navode mediji, očito je iz Pakistana kao i mnogi drugi migranti koji su preko balkanske rute došli u Njemačku. Navodno je živio u izbjegličkom centru i koristio je različite identitete. Nakon više atentata i pokušaja izvršenja atentata se upravo to više ne bi smjelo dogoditi.

Problem je što je u Njemačku došlo više stotina hiljada izbjeglica koje zbog velikog broja odmah sve i nisu bile registrovane. S druge strane se mora razdvojiti: ko je bio u strašnoj situaciji u ratnom području i ko je preko militantnih terorističkih grupa, kao što je IS, prokrijumčaren preko izbjegličke rute u Evropu.

Kod počinioca napada u Berlinu još ne znamo motive da li je riječ o mržnji prema društvu ili frustraciji ili je neko dobio nalog od organizacije kao što je „Islamska država". Ako pogledamo kako je izvršen napad, vidimo da je napad izvršen u Nici, također pomoću kamiona, očito korišten kao „uzor. Od septembra 2014. godine postoji poziv šefa propagande IS-a, koji je u međuvremenu ubijen, koji kaže: „Ubijajte nevjernike svim sredstvima koja imate na raspolaganju: noževima, kamionima, gurajte ih sa stijena". Dakle, na terorističkoj sceni postoji dovoljno uputstava za počinitelje.

Da li to znači da vlasti kod više hiljada imigranata, a možda i stotina hiljada, ne znaju koga imaju pred sobom i ko ima radikalnu pozadinu?

Možda je vlastima to poznato. Ali među masom pridošlica je to skoro nemoguće u dovoljnoj mjeri razjasniti, posebno što se proces radikalizacije često dešava dolaskom u Evropu. Postoji veliki broj ljudi koji su došli u Evropu i Njemačku ne samo jer su tu sigurni, nego zbog prihoda, zadovoljstva i sigurne egzistencije. Ako takva očekivanja društvo ne ispuni, onda postoji opasnost od radikalizacije.

Sigurnosno-politička diskusija nakon ovakvih incidenata varira između pretjerivanja i nerada. Šta realno mogu raditi vlasti i kako se građani mogu ponašati?

Sigurno je da su teroristi kod velikog broja ljudi, ali ne kod svih, postigli cilj, a to je stvaranje straha i panike. Prilikom opreza na javnim skupovima je važna i svaka vrsta pribranosti da ne bi reakcijama išli na ruku onim koji iz pozadine vuku konce.

Apsolutno je nepotrebno da se refleksno i u hektičnoj reakciji zahtjevaju novi zakoni i ograničenja. Država ne može garantovati sto postotnu sigurnost. Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière je još nakon napada u Ansbachu i Würzburgu rekao da se slobodno društvo mora naviknuti kako da se odnosi prema ovakvim ekstremnim situacijama. Ako želimo zadržati našu otvorenost i naš oblik društva, onda se moramo naviknuti na ovakve ekstremne drame.

Rolf Tophoven je direktor Instituta za prevenciju kriza (IFTUS) u Esenu.