„Nadam se da će se Raif uskoro vratiti“

Pisanje ga je dovelo do suda: nakon što je u više tekstova kritikovao ulogu religije u Saudijskoj Arabiji, Raif Badavi je 2013. najprije osuđen na smrt. A onda je kazna za mladog blogera preinačena u deset godina zatvora, 1000 udaraca bičem i novčanu kaznu. Badavi je kritički pisao o vehabizmu, državnoj religiji Kraljevine, kao i o moći vjerskih starješina. Sud je to nazvao „vrijeđanjem islama“.

Prije pet godina, u januaru 2015, morao je da pretrpi 50 udaraca bičem. Nastavak bičevanja je odložen do daljnjeg.

„Raif je od nas odvojen već osam godina“, kaže u intervjuu za DW njegova supruga Ensaf Hajdar koja živi u egzilu u Kanadi. „Nedostaje i meni i djeci. Ovih dana mu je rođendan. To je uvijek težak dan za nas. I pored toga vjerujemo da je u srcu sa nama. To nam pomaže." Hajdar dodaje da se i dalje nada da će se njen suprug uskoro pridružiti porodici.

Prošle godine je Badavi dobio njemačku nagradu „Ginter Valraf“ za novinarsku kritiku. Nagradu je u junu, u odsustvu Badavija, primila njegova supruga. Ona je inače i sama ustanovila nagradu „Raif Badavi" koja se dodjeljuje novinarima koji pišu o povredama ljudskih prava u islamskom svijetu.

Štrajk glađu protiv samovolje pravnog sistema

Prošle godine Badavi je 11. decembra počeo štrajk glađu. U to vrijeme se nalazio u samici, kaže Ensaf Hajdar. Posljednji put je s njim, kaže, mogla da telefonira samo jedan minut. To nije prvi put da Badavi stupa u štrajk glađu. Još u decembru 2015. i junu 2016. je neko vrijeme odbijao da uzima hranu.

Ovaj aktuelni štrajk glađu je Badavi počeo zajedno sa svojim advokatom i braniteljem ljudskih prava Validom Abulkairom koji je takođe uhapšen. On je u junu 2014. osuđen na 15 godina zatvora. Obrazloženje: radio je protiv režima i njegovih zvaničnih predstavnika. Abulkair odbija da jede još od 27. novembra. Desetog decembra je nakratko prekinuo štrajk da bi sa njim ponovo počeo skupa sa Badavijem.

Od 22. decembra glađu štrajkuje još jedan aktivista ljudskih prava: Kaled Sulejman al Omair. On je uhapšen u julu 2018, nakon što je zvanično podigao optužnicu protiv jednog zatvorskog čuvara. Al Omair navodi da ga je taj čuvar za vrijeme prethodnog osmogodišnjeg boravka u zatvoru mučio. Krajem oktobra 2019. godine Kalidu al Omairu je saopšteno da neće biti daljih suđenja, saslušanja ili optužnica – da će ostati u zatvoru na neodređeno vrijeme.

Pored pomenutih, u štrajku glađu se nalaze i drugi aktivisti – među njima je i 69-godišnji pjesnik Abdulah al Hamid, član saudijskog Udruženja za građanska i politička prava (ACPRA).

Ljudska prava – uloga medija

To što i dalje ima snage da se bori za svog supruga, kaže Ensaf Hajdar, zaslužna je i solidarnost koja se stalno ispoljava u medijima. Kako etablirani mediji, tako i mnogi sajtovi društvenih medija mnogo su doprinijeli da se za slučaj Badavija sazna, kaže ona. „I potpredsjednik SAD Majk Pens i jedna delegacija Evropskog parlamenta zatražili su od vlade u Saudijskoj Arabiji da pusti na slobodu Badavija kao nenasilnog političkog zatvorenika." Sve je to ohrabruje, kaže Hajdar. U jednom saopštenju izdatom početkom januara, i organizacija za ljudska prava Amnesti internešnal je zatražila da Badavi bude odmah i bezuslovno pušten na slobodu.

Stanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji se nije poboljšalo. Građanska prava su dijelom ojačana. Tako sada žene smiju da voze automobil i da idu u inostranstvo bez saglasnosti jednog muškog rođaka. No, represija nad braniteljima ljudskih i građanskih prava se posljednjih godina pojačala, kako prenosi organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč.

Pogoršanje situacije sa Mohamedom bin Salmanom na vlasti

Prema izvještajima Hjuman rajts voča, stanje ljudskih prava se od juna 2017., kada je za prestolonasljednika proglašen princ Mohamed bin Salman, pogoršalo. Hapšenje miroljubivih kritičara ili aktivista ljudskih prava je i prije njegovog imenovanja bilo uobičajeno, navodi ova organizacija. „Ono po čemu je talas hapšenja nakon 2017. bio drukčiji, jesu veliki broj osoba pogođenih tim mjerama i nove represivne metode kojih nije bilo za vrijeme ranijeg saudijskog vođstva“, piše HRV.

Tako su mučenje i zlostavljanje zatvorenika široko rasprostranjena praksa koja se primjenjuje i napolitičke zatvorenice i aktivistkinje za ljudska prava, napominje Hjuman rajts voč i dodaje da u metode mučenja spadaju elektrošokovi i udaranje. Žene bivaju prinuđene i da ljube svoje mučitelje, navodi ova organizacija. „U takvu praksu spada i dug boravak u zatvoru bez optužnice ili suđenja“, navodi HRV.

Ensaf Hajdar: „Ljudi postaju hrabriji"

Uprkos represiji, protesti u Saudijskoj Arabiji su sve veći, kaže Ensaf Hajdar: „Mnogi ljudi su, kada je riječ o pitanjima ljudskih prava ili žena, postali hrabriji i aktivniji." I ona sama je vladi uputila zahtjev da omogući građanima veća prava.

Badavijevo djelovanje možda ipak nije bilo uzalud. No, upravo zbog toga je njegovoj supruzi još teže da shvati kaznu: „Sve što je Raif tražio – veća prava za žene, otvaranje bioskopa i pozorišta – sada je stvarnost. Ali on je u zatvoru. To ne mogu da razumijem."