Na papiru bogatstvo, na ulici siromaštvo

Privredni giganti poput „Energoinvesta“, „Unisa“, „Jelšingrada“, „Incela“, „Famosa“ i mnogih drugih, bili su prije rata krupne reprodukcione cijeline koje su na međunarodnim tenderima redovno pobjeđivale. To potvrđuje i ekonomski stručnjak Aleksa Milojević koji kaže da je Bosna i Hercegovina imala strukturu privrede koja je bila karakteristična za srednje razvijene zemlje.

„Na međunarodnim tenderima 'Energoinvest' je skoro redovno pobjeđivao 'Simens', 'Hidrogranja' je takođe odnosila pobjede, bio je ogroman izvoz obuće u Rusiju. Tada je učešće industrije u bruto društvenom proizvodu bilo preko 42 odsto, što znači da smo mi bili industrijska zemlja“.

Izvoz veći od uvoza

Veliki privredni sistemi u prijeratnoj BiH poput „Energoinvesta“, „Famosa“ i „Šipada“, predstavljali su izvoznu snagu ne samo BiH već i tadašnje Jugoslavije. Tome ide u prilog podatak da je 1991. godine uvoz u BiH iznosio 32 milijarde dinara (20.04.1991. 1DEM = 13,00 DIN) dok je izvoz bio čak 40 milijardi. Pored toga bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika bio je 1.820 dolara (USD).

Jedna od izvozno orjentisanih firmi bila je i Fabrika alatnih mašina (FAM) “Jelšingrad”, koja od prijeratnih 2.500 radnika danas ima svega 25. Firma je privatizovana i radi sa daleko manjim kapacitetima nego što je to bilo prije rata. Nedo Nikodinović proveo je 30 godina u “Jelšingradu”.

“2.500 zaposlenih ljudi je pjevalo kada je do 90-ih godina ulazilo u Jelšingrad. Pokazivali su svoje kvalitete širom svijeta proizvodnjom tih mašina. Imali smo takvu platu da smo, kada sam se oženio 1985. godine, supruga i ja napravili kuću bez ikakve pomoći firme.”

Nakon 20 godina među najsiromašnijim

Prosječna plata u BiH 1991. godine iznosila je 5.700 dinara što ako uporedimo sa današnjim podacima i nije mnogo ali je problem što se današnji obračun, prema tvrdnjama ekonomista ne radi po istom principu kao prije 20 godina. Duljko Hasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH kaže da je BDP prema današnjem obračunu 4.500 dolara po glavi stanovnika što nije tačno jer ne obuhvata dugove, kredite i deficite uključujući i radničke doznake iz inostranstva.

“Kad to proračunamo na papiru imamo bogatstvo a na ulici siromaštvo. Znači BDP po glavi stanovnika je oko 650 dolara i činjenica je da spadamo u najsiromašnije narode na svijetu.”

Svakim danom sve više nezaposlenih

U BiH je danas preko pola miliona nezaposlenih dok 1991. godine procenat nezaposlenih nije prelazio 10 odsto. Koncept privatizacije u BiH dovršio je ono što je započeto u ratu a to je uništavanje preduzeća koja danas ili jedva posluju, ili su u stečaju, ili su potpuno propala.

Ekonomista Anto Domazet međutim ne isključuje mogućnost da i u procesu transformacije tadašnjih društvenih preduzeća ne bi došlo do njihove propasti.

“Mislim da je ekonomija BiH jedna od lošije transformisanih što pokazuje i činjenica da ona još nije prevazišla tranzicioni 'gap' a to je da je nivo njenog BDP negdje na oko 85 odsto od onoga koji je bio 1990 godine”.

BiH danas uvozi tri puta više vrijednosti nego što izvozi i to je svakako jedan od pokazatelja kakva je privreda ove zemlje. Preko pola miliona nalazi se na zavodu za zapošljavanje gdje ih je svakim danom sve više. U svakom slučaju ako se pogledaju podaci danas i prije 20 godina činjenica je da je podijeljenost BiH na ekonomske regije, koje su tada djelovale kao cijelina bio odičan koncept, pa je pitanje da li bi on danas bio primjenljiv u današnjem političkom sistemu.

Stručnjaci procjenuju da ukoliko se sada počne sa privrednim reformama, koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH bi trebalo najmanje 10 do 15 godina da dođe do nivoa iz 1992 u pokazateljima ekonomskog i privrednog razvoja.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić