Na Kubu stižu dolari
20. oktobar 2019
Godinama Kubanci lete u zemlje poput Paname, Ekvadora ili Meksika kako bi nabavili robu i prodavali je dalje na otoku: klima uređaje, frižidere, odjeću, automobilske dijelove, religijske predmete. Često oni djeluju samo kao "mule" - a za kupovinu i dalju prodaju brinu se ljudi poput Tonyja Morejona, privatnika iz okoline Havane koji već 17 godina živi u Meksiku. Oni po pravilu plaćaju avionsku kartu, kao i smještaj i hranu za više dana boravka - i u inat tome još ostvaruju profit.
Država gubi milijarde
Tako je nastao široko rasprotranjen sistem uvoza koji se odvija daleko od države. Prema procjenama firme Havana Consulting Group, sa sjedištem u Majamiju, godišnje se na ovaj način obrne oko dvije milijarde američkih dolara koje ostaju u inozemstvu. To je novac koji gubi kubanska država - koja je hronično upućena na devize.
To bi se sada trebalo promijeniti. Kubanska vlada će ubuduće prodavati proizvode za domaćinstvo, elektromotore i druge proizvode direktno u američkim dolarima i drugim devizama i to po nižim cijenama i nuditi usluge uvoza robe.
To je dio novog paketa mjera koje su najavili zamjenik predsjednika Kube Salvador Mesa i brojni ministri na kubanskoj televiziji. Riječ je o značajnom koraku. Time bi trebale biti preuzete devize i uklonjeno tržište tzv. neformalnih mula.
"Onda ljudi više neće trebati putovati u Panamu ili Dominikansku republiku" kaže Alejandro Garcia, koji je zaposlen u privatnom sektoru. "No to su trebali uraditi već odavno. Milijarde su preko "kurira" ili "mula" proteklih godina završile u inozemstvu i to je novac koji je vlada izgubila", kaže on.
Reinaldo Carreno, koji radi u privatnom sektoru kao stolar, i ne želi otkriti svoje pravo ime, ne vjeruje da će ove mjere iskorijeniti sistem mula. "Odjeća i drugi proizvodi će se i dalje privatno uvoziti", kaže on. I Garcia misli da će ljudi i dalje kupovati u inozemstvu, te da će privatnici uvijek prodavati robu po nižim cijenama nego to radi država. On također kaže da se mora vidjeti kako će mjere biti provedene i nade se ipak da će televizori i frižideri biti jeftiniji.
To je najavio zamjenik kubanskog predsjednika: kućanski aparati, motocikli i drugi proizvodi će biti prodavani po konkurentnijim cijenama, ali samo u određenim prodavnicama sa magnetnim kartama koje su povezane sa novčanicama u dolarima ili drugim stranim valutama.
Manje deviza zbog Trumpovih sankcija
"Sada se vlada ponovo oslanja na Kubance koji žive u inozemstvu", žali se Carreno. "Jer ne radi se ni o čemu drugom nego o tome da oni trebaju slati novac", kaže on. No to, prema njegovim riječima, ne rješava problem jer samo dio stanovništva može kupovati u određenim prodavnicama: oni koji imaju porodicu u inozemstvu koja im šalje novac. "Šta pomažu frižideri ili klima uređaji ako se nema novaca za kupiti ni kafe, niti piva ili pirea od paradajza?", pita on.
Država se nada da će najavljenim mjerama uzimati devize kako bi u inozemstvu kupovala stvari za svakodnevne potrebe i kako bi mogla poboljšati opskrbu.
Trumpova administracija je nedavno zabranila dolazak kruzerima na Kubu, ograničila slanje novca i uvela sankcije preduzećima i brodovima koji isporučuju naftu na Kubu. Zaoštravanje američke blokade vlada na Kubi gubi važne prilive deviza. S druge strane to je opet posljednjih sedmica i mjeseci stalno dovodilo do prekida u snabdijevanju svakodnevnim namirnicima poput jaja, jestivog ulja ili brašna.
Ministar privrede Alejandro Gil priznaje da vlada s obzirom na smanjenju likvidnost nije u stanju odgovoriti na potrebe u zemlji i održati stabilnosti ponude. "U deviznim trgovinama, koje sada otvaramo, prihvata se, osim dolara i euro i meksički pezos, huan, kanadski, ...,", kaže Reinaldo Carreno i dodaje: "Uskoro više nećemo imati samo dvije monete, već 15 ili 16."