Na izbore u Banjaluku – samo nek’ je po pravilima

Iako se broj glasača u svakom izbornom ciklusu povećava, broj onih s pravom glasa u BiH i dalje je zanemarljiv da bi značajnije uticao na izborni rezultat u Srbiji. U prošlom izbornom ciklusu taj broj iznosio je 11.120, dok je na ovim izborima registrovano oko 400 građana više s pravom glasa.

Iz Ambasade Srbije saopšteno je da se procedure nisu mijenjale i da se na isti način kao i u prethodnim izbornim ciklusima glasa na 19 lokacija. Najviše upisanih birača je u Generalnom konzulatu u Banjaluci, nešto više od 1.200. Slijede Sarajevo i Mostar koji ukupno imaju jedva toliko.

Najviše ljudi je poranilo na biračko mjesto u banjalučkom konzulatu. Zlatko Jurić iz Banjaluke, kaže: „Mislim da je pravo i obaveza svakog građanina da izađe na glasanje. Glasao sam svojom savješću, kao i svaki obrazovan čovjek – za promjene“, kaže Jurić.

Njegov sugrađanin misli drugačije: „Očekujem da se ovaj trend nastavi kako je i do sada bilo i neka mu je sa srećom. Srbija ne smije da stane.“

-pročitajte još:  Klizav teren podrške Vučiću iz Banjaluke

Čovječe, ne ljuti se

Na parlamentarnim izborima pre tri godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, već je u izbornoj noći u brojkama saopštio stanje sa druge strane Drine: „Pobijedili smo tako da smo u Republici Srpskoj, a izašlo je 87 odsto onih koji su se prijavili, dobili 90 odsto glasova“, rekao je tada Vučić.

Kampanja za ove izbore bila je viđena i u Republici Srpskoj, posebno u Banjaluci. Slučajno ili ne, na ulazu u grad su isključivo bilbordi s Aleksandrom Vučićem, na izlazu prvi socijalista Srbije Ivica Dačić. Političari iz tog entiteta BiH praktično se utrkuju ko će prije da iskaže podršku listi aktuelnog predsjednika Srbije.

„Nikada nećete pogoditi s kim igram ’Čovječe, ne ljuti se’“, govori u promotivnom spotu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković iz opozicionog PDP, koji, kako kaže, s prijateljem igra tu igru. A prijatelj, koji sjedi preko puta njega je prvi čovjek SNS Miloš Vučević, koji odgovara na pitanje Stanivukovića zašto toliko voli tu igru. „Draško, volim igru ’Čovječe ne ljuti se’, jer nas uči mnogim pravilima“, odgovara između ostalog Vučević.

Kad je riječ o pravilima, dio javnosti, a posebno opozicija u Srbiji, smatra da niko ne bi trebalo da se miješa u izbornu volju građana druge države. Tako ne misli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je danas glasao u konzulatu Srbije u Banjaluci. Kaže da bi svi građani tog entiteta trebalo da dobiju državljanstvo Srbije – po rođenju.

„Zato je bitno da svi iz RS dobiju državljanstvo Srbije, a ne da prolazimo teške procedure koje su u ovom trenutku na snazi“, rekao je Dodik. On je inače glasao javno, pred kamerama, ne ulazeći na za to predviđeno glasačko mjesto.

Fiktivni građani?

Za širu javnost u suštini nikada i nisu bili problem oni građani s dvojnim državljanstvom koji glasajući „regularno“ obavljaju svoju građansku dužnost. Problem u svakom izbornom ciklusu su oni koji organizovano od strane pojedinih političkih partija iz Srbije, fiktivno prijavljuju mjesto boravka na adresama u Srbiji kao bi ostvarili biračko pravo.

Ta priča posebno se zakotrljala na opštim izborima u Srbiji prije nekoliko godina i snimcima koje je objavio lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas. Na njima se, kako je rekao, vidi kako se vozilima registarskih oznaka iz BiH, dovoze ljudi u policijske stanice u Beograd, kako bi se osigurali tzv. „sigurni glasovi“ za Srpsku naprednu stranku na izborima.

„Svi naši sunarodnici iz RS imaju pravo na državljanstvo Srbije. Svi koji ih ucjenjuju odgovaraće za to. I to ubrzo, jer nas slobodnih, željnih pravde je svakim danom sve više“, rekao je tada Đilas, upozorivši i na izdavanje državljanstava „po ubrzanoj proceduri – uz jedan uslov: da glasaju za SNS.“

Takav trend na ovim izborima nije zabilježen, a dio javnosti ironično komentariše da niko ne želi da dozvoli da se ista greška ponovi dva puta. Međutim, problem je što takvi sistemi uticaja na izborni rezultat odgovaraju političkim subjektima koji su na vlasti i niko ne želi takve uslove da mijenja.

„Suština je da nijedna vlast ne želi ništa da uradi po tom pitanju, jer ima prostora za manipulaciju. To se radilo i tokom ove vlasti i tokom prethodnih, i to će nažalost da se nastavi. Dok se izborni zakon dobro ne očisti, to se neće završiti“, rekao je ranije za DW bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.

Ogroman rast broja državljanstava

Godine 2002. tadašnji predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica i tročlano Predsjedništvo BiH u sastavu Živko Radišić, Beriz Belkić i Jozo Križanović, usaglasili su tekst sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije. Ratifikacija je uslijedila nedugo nakon toga.

Od tada do 2018. godine, 50.000 građana BiH podnijelo je zahtjev za dobijanje državljanstva Srbije. Taj broj se do 2023. godine popeo za nevjerovatnih 170.000 građana BiH, podaci su Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije.

Mnogi analitičari i politički protivnici aktuelne vlasti u Srbiji, vjeruju da se radi o smišljenoj „kampanji mobilizacije glasača“, te da će taj broj sve više da raste.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu