Muslimani protiv džihadista i islamofoba

Pitanje koje postavlja starac jedva da je razumljivo: Zašto bi on uopšte podržavao muslimane? Letak koji je dobio ispušta na trotoar, a onda odlazi svojim poslom. Mladić u crnom odijelu, koji mu je dao letak, na tren nijemo zuri u sliku bijele džamije koja je sada na prljavom pločniku. Onda sliježe ramenima i okreće se sljedećim prolaznicima ispred malog kebab-fastfuda i agencije koja nudi ljetove do Istanbula. Pita dvije mlade žene da li žele da se priključe protestu protiv nepravde i mržnje. Pokazuje na drugu stranu koja je blokirana sa nekoliko policijskih vozila.

Tek što je prošlo podne. Nekoliko ljudi postavlja crnu ceradu pred malom džamijom u etnički mješovitoj berlinskoj četvrti Krojcberg. Pripremaju džumu (molitva petkom), ali i protest koji će ubrzo biti održan u 2.000 džamija širom Njemačke. Muslimanske zajednice obilježavaju dan akcije protiv mržnje i nepravde. Cilj je dvojak: odbaciti grozomorne zločine koji samoproglašena Islamska država čini u ime njihove vjere; i protestovati protiv rastuće islamofobije u Njemačkoj.

Ko koga mrzi

Fatimi Sevik je prijatelj rekao za protest: „Znala sam da moram da budem ovdje.“ Ova sitna žena sa bijelom maramom na glavi osmjehuje se široko, toplo. Ali kada govori o džihadistima crte njenog lica se skupljaju. „To su ubice koje nemaju apsolutno ništa sa mojom religijom.“ Njen islam, kaže, pun je ljubavi i razumjevanja. Ubistva i drugo nasilje jednostavno tu nemaju mjesta. Viče iz petnih žila, podržava propovijed koju drži imam. „Moramo da pokažemo ljudima da se ne slažemo sa fanaticima i ekstremistima.“

Ulicom pristiže sve više ljudi, mnogi pod rukom imaju prostirke za klanjanje, organizatori moraju da rašire još cerade po trotoaru. Molitvi se pridružuje i mladić koji je ovdje došao sa prijateljima da demonstrira protiv ljudi „koji mrze nas, muslimane“. Da li sama muslimanska zajednica može da učini više kako bi spriječila radikalizaciju – oko 400 muslimana iz Njemačke pridružilo se Islamskoj državi. Ali ovaj mladić pitanje kao da ne čuje, pokazuje na džamiju koja je oštećena u nedavno postavljenom požaru: „To je ekstremizam. Mrze nas, samo zato što smo muslimani.“ A onda odlazi do svoje prostirke.

„Vjerujemo vam“

U gužvi je i Nikolaus Šnajder, prvi čovjek Vijeća protestantskih crkava. Zvučnici su dovoljno daleko, možemo da se čujemo. Šnajder bira riječi kada treba da prokomentariše činjenicu da je muslimanskim liderima trebalo ovoliko vremena da organizuju prvi protest. Ukazuje da u Njemačkoj ima više grupa muslimana, koje često nisu u najboljim odnosima. „Imam simpatija za činjenicu da su sve te grupe ovdje zajedno i da su zauzele čvrst stav.“

Ubrzo će Šnajder otići na malu drvenu binu da zahvali muslimanima što su osudili teror koji šire džihadisti na Bliskom istoku. „Jasno ste poručili da islam i teror ne idu zajedno. I mi vam vjerujemo.“ Okupljeni aplaudiraju.

Nekoliko metara dalje stoji Azize Tank, poslanica opozicione Ljevice. Njene svijetle lokne poskaču kada snažno odmahuje glavom: „Normalni muslimani ne bi trebalo da se stalno izvinjavaju zbog svega. Oni nemaju nikakve veze sa gadostima počinjenim u njihovo ime.“ Njene kolege političari, kaže, ne bi smjeli da krive muslimane samo zato što su se neki od njih radikalizovali. „Mladim ljudima treba dati posao i stvarati okruženje u kojem oni neće poželjeti da se pridruže ekstremnim organizacijama.“

Demonstracija jedinstva

Tank odlazi da se pridruži poznatijim političkim imenima, Gregoru Giziju iz njene stranke i Čemu Ozdemiru, lideru Zelenih. Fotografi neumorno slikaju okupljene političare i crkvene lidere, među njima glavno mjesto zauzima Bekir Alboga iz Vijeća muslimana u Njemačkoj. Bila je to, kako nam kaže jedan organizator, „demonstracija jedinstva za novinare i kamere“. O tom je jedinstvu govorio i Alboga, pročitavši zajedničku izjavu muslimanskih zajednica. Osudio je zločine počinjene u Alahovo ime, ali i povećanje broja antimuslimanskih zločina u Njemačkoj – „zabrinuti smo i uplašeni zbog rastućeg neprijateljstva“.

I političar Ozdemir demonstrira jedinstvo: „Ekstremisti žele da nas podijele u hrišćane, muslimane i Jevreje.“ U kadru iza njega promiče nekoliko ljudi, polako vraćaju drvenu propovjedaonicu u džamiju. Ozdemir govori glasnije, nadjačava buku: „Ne smijemo im dozvoliti da nas podijele.“ Sljedeće okupljanje, smatra, treba da spoji jevrejske, muslimanske i hrišćanske lidere.

Iza njega imam Sezan Čakan skida radnu odoru. Danas je njegovu propovijed slušalo 3.000 ljudi, mnogo više nego što je očekivao. Osmjehuje se: „To je stvarno dobar znak.“