Muslimani i Jevreji zajedno u Aušvicu

„Momak po imenu Mustafa, velik kao ormar, stoji ispred ogromnog brda dječijih cipela. I svaka od ovih cipela je pripadala dječijim nogama. I odjednom primjećujem: Kod Mustafe se nešto događa." Read Saler u razgovoru za Deutsche Welle opisuje svoj prvi posjet Aušvicu i jednom od najšokantnijih dojmova u"Bloku 5" nekadašnjeg logora. 2013. godine je ovaj šef Kluba poslanika SPD-a u Parlamentu Berlina putovao u Aušvic sa mladima iz berlinskog dijela grada Spandau. To je mjesto u današnjoj Poljskoj na kojem su Nijemci od početka Drugog svjetskog rata do 1945. godine ubili više od 1,1 milion ljudi, najvećim dijelom Jevreja.

Raed je pratio „mlade ljude iz raznolikog, multireligioznog okruženja, u kojem antisemitizam među mladim muslimanima svakako igra ulogu“. Ovaj političar, koji je prije 42 godine rođen u Sebasteu na sjeveru Zapadne obale rijeke Jordana, je kao petogodišnjak došao u Njemačku. Read je i sam musliman. To da je odlučio ići u Aušvic privuklo je pažnju širom zemlje. O tome je kasnije pisao u svojoj autobiografiji. On je do tog trenutka bio najpoznatiji musliman iz Njemačke koji je posjetio mjesto koje je postalo simbol patnji Jevreja tokom Holokausta.

"Samo šačica iz arapskih zemalja"

To se do danas događa zaista rijetko. Godine 2019. je više od 2,3 miliona ljudi posjetilo Aušvic. Od njih je, kako za DW kaže direktor Piotr Cywinski, u osnovi bila samo šačica iz arapskih zemalja. Prema zvaničnim sistemima registracije bilo ih je nešto više od 3.200. Pri tome Centar za posjetitelje ne postavlja pitanje o tome kojoj religiji posjetitelji pripadaju. Tako se, kako kaže Cywinski, i u grupama iz Francuske, Norveške, Njemačke i drugih zemalja mogu vidjeti ljudi koji se identificiraju sa islamom. Cywinski kaže da je siguran da je za svakoga od njih, kao i za sve druge posjetitelje, posjeta mjestu gdje je nekada bio logor važno iskustvo.

U četvrtak (23. januara) u Aušvicu se očekuje dolazak do sada najvišerangiranog zvaničnog gosta koji predstavlja muslimane u svijetu i stoga je to jedna vrsta senzacije.  Mohamed Al-Isa je generalni tajnik Svjetske muslimanske lige, koja predstavlja više od milijarde muslimana širom svijeta. On je ranije nekoliko godina bio i ministar pravosuđa u Saudijskog Arabiji. I okolnosti posjete su senzacionalne: Al-Isa dolazi skupa sa direktorom American Jewish Committee (AJC), Davidom Harrisom. 54-godišnji islamolog na jednoj strani i 70-godišnji jevrejski pravnik i sam sin preživjelog Holokausta na drugoj.

"Potresno do srži"

Zajednička posjeta Aušvicu ima dvogodišnju predhistoriju, koja je počela dugo prije barbarskog ubojstva saudijskog novinara Khashoggija u Istanbulu i nastojanja saudijske strane da popravi vlastiti imidž. Ovo putovanje je zaopočelo jednim pismom koje uopće ne odgovara slici širokorasprostranjene mržnje muslimana prema Jevrejima i izbacivanju Holokausta iz školskih programa brojnih arapskih zemalja.

Prije skoro dvije godine je Al-Isa pisao direktorici Holocaus Memorial Muzeja u Washingtonu i izrazio svoje "veliko suosjećanje sa žrtvama Holokausta" koje je "do srži potreslo čovječanstvo". Pravi islam, napisao je on, je protiv takvih zločina. "Mi svako negiranje Holokausta ili njegovo relativiranje posmatramo kao zločin", napisao je Al-Isa. U maju 2018. godine je on posjetio muzej holokausta u Washingtonu: "Svojim sam očima vidio brda dokaza. Ne mora se otići u muzej kako bi se prepoznala odvratnost Holokausta – ali niko, ko dođe u Muzej, to ne može negirati," rekao je on. Al-Isa je rekao da zahtijeva od svih muslimana da se upoznaju sa istorijom Holokausta i posjete mjesta sjećanja. I citirao je Elie Wiesel: "'Moramo svjedočiti za mrtve i žive.' Kako Kuran propisuje: Vi, koji vjerujete, budite iskreni prema Bogu i svjedoci pravde."

Pozitivan odjek

Sve je ovo Al-Isa opisao u gostujućem komentaru u "Washington Postu" 25. januara 2019. godine uoči godišnjice obilježavanja koncentracijskog logora Aušvic. On sam je u članku naveo da mu je njegovo javno objavljeno pismo direktorici washingtonskog Muzeja Holokausta donijelo "poplavu" reakcija muslimanskih učenjaka koji su ga podržali. "Ni jedan jedini ugledni učenjak nije bio protiv ovih stavova", napisao je Al-Isa. Mešutin, na internetu se mogu naći brojne reakcije iz arapskih zemalja u kojima je on kritiziran. 

Direktor AJC-a Harris i generalni tajnik Svjetske lige muslimana Al-Isa su uspostavili kontakt – u maju 2019. godine su najavili da će sa delegacijama zajedno posjetiti Aušvic, 27. januara 2020. godine, na 75-godišnjicu oslobađanja ovog koncentracijskog logora. Sada će tamo nekoliko dana uoči zvaničnog dana obilježavanja oslobađanja logora tamo zajedno provesti dva i pol sata.

Pogrešne priče

Prije mjesec dana je rabin Marc Schneier (60), nekadašnji zamjenik predsjednika Svjetskog jevrejskog kongresa i dugo vremena motor u razgovorima sa predstavnicima islama, u „Jerusalem Postu“ objavio članak u kojem izražava žaljenje zbog „pogrešnih priča da su muslimani neprijateljski raspoloženi prema Jevrejima“. Kao jedan od primjera koji dokazuje da nisu, on je naveo Al-Isu. Ujedno je uvjeren da se mnogo više muslimana, nego što se obično pretpostavlja, zalaže za Jevreje, rekao je Schneier.

A sada je na planu odlazak u Aušvic. "Nije riječ o krivici", kaže Raed Saleh prisjećajući se svoje prve posjete. "Ja želim i da se i moja generacija i moja djeca nastave sjećati. To je najbolji lijek protiv desničarskog ekstremizma, antisemitizma i mržnje prema strancima", kaže on. On govori o promjeni mišljenja među mladim ljudima koje je on pratio. "Mene je to veoma dotaklo. Primijetio sam kako su odjednom došla pitanja kojih inače ne bi bilo", kaže on. On želi da svaki mladi čovjek u Njemačkoj jednom ode u Aušvic i "sve to osjeti". To je, kako kaže, dobar simbol, dobar znak kada jedan tako visokorangirani predstavnik muslimanske zajednice kao što je generalni tajnik Svjetske lige muslimana posjeti Aušvic.

A što kaže Piotr Cywiński, koji je kao direktor Centra za posjetitelje u Aušvicu pozdravio i bio u pratnji brojnih zvaničnih gostiju? On upućuje na učenje Kurana prema kojem svaki čovjek sve što radi, bilo da je dobro ili zlo, to čini i samom sebi. Isto vrijedi i za sjećanja: „Sjećanje nas može podržati u našoj zrelosti ako mu pristupimo mudro i sa spremnoću na samokritiku.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android