Mrtvo slovo na papiru, Trumpu za ljubav
3. septembar 2020
Sjedinjene Države vrše snažan pritisak. Lideri Srbije i Kosova će to iskusiti i na sastanku u Washingtonu u petak. Susret je najavljen kao moguća prekretnica u gašenju kroničnog kriznog žarišta.
Američka računica je jasna – nakon što je predsjednik Donald Trump doživljavao jedan vanjskopolitički poraz za drugim, pred predsjedničke izbore u studenome želi zablistati na polju vanjske politike i prikaže povijesni rezultat.
Teme – nepoznate
No nejasno je o čemu će se uopće razgovarati u Washingtonu. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bi želio govoriti samo o gospodarskoj suradnji s nevoljenim kosovskim susjedima. Recimo o sporu oko rudnika Trepča ili o važnom akumulacijskom jezeru Gazivode.
Kosovski premijer Avdullah Hoti pak očekuje obostrano priznanje. Ali nitko ne vjeruje da će Srbija učiniti taj korak, pa ni Hotijev koalicijski partner Ramush Haradinaj. Vučić je već zaprijetio da bi, u slučaju da se na njega vrši pritisak da prizna Kosovo, napustio sastanak s američkim predsjednikom.
U Beogradu se od nekih političara i analitičara čuje da bi Amerikanci mogli predložiti široku autonomiju za srpsku manjinu na Kosovu, po uzoru na skoro pa samostalnost kakvu imaju Srbi u Bosni i Hercegovini. Zauzvrat bi Beograd morao priznati neovisnost Kosova.
Saša Janković, bivši predsjednički kandidat u Srbiji, ovih dana je predložio kompromis nižeg intenziteta: da Beograd više ne blokira članstvo Prištine u međunarodnim organizacijama poput UNESCO-a ili Interpola, ali da ne mora priznati neovisnost. Zauzvrat bi srpske crkve i manastiri na Kosovu dobili eksteritorijalnost i ne bi bili podvrgnuti kosovskom pravnom sustavu.
Grenellovi sporazumi
Amerikanci također žele pokazati Europskoj uniji kako treba rješavati krize na Balkanu. Sve se vrti oko nekadašnjeg veleposlanika u Njemačkoj Richarda Grenella, osobnog Trumpovog izaslanika za problem Kosova. On je, odmah po imenovanju, isposlovao konkretne pomake.
U siječnju su Beograd i Priština na Grenellovo inzistiranje potpisali pismo namjera o obnavljanju zračne linije između dva grada koja od rata nije obnovljena. Kao neutralna aviokompanija tu liniju bi trebao održavati njemački Eurowings.
Mjesec dana kasnije su predstavnici dviju zemalja pod Grenellom dogovorili gradnju autoceste, kao i obnovu željezničkih linija.
Ipak, iako su tada „povijesni dogovori" hvaljeni na sva zvona, već pola godine na realizaciji nije učinjeno ništa. Javnost nije čula ni za jedan detalj kako će i kada potpisano biti provedeno.
To iskustvo govori da bi i sutrašnji pregovori u Washingtonu mogli iznjedriti nekakav sporazum koji bi se ispostavio kao fatamorgana. Jer, ni u Srbiji niti na Kosovu ne nazire se većinska podrška bilo kakvom kompromisu u ovom trenutku.
Na posljetku, vlasti u Beogradu i Prištini su desetljećima čuvale svoju moć upravo raspaljivanjem starog sukoba. Teško da će konačnim rješenjem pitanja ispustiti iz ruku takvo oruđe.