Mrtvi bosansko-hercegovački birači

"Nakon Općih izbora u BiH protekle nedjelje su ponovno na vidjelo izišla dva tradicionalna problema: problematični birački spiskovi i veliki broj nevažećih listića", piše austrijski Kurier na svojoj internetskoj stranici, ujedno prenoseći medijske izvještaje o tome kako se na biračkim spiskovima našlo više od 8.000 imena mrtvih ljudi. Kurier prenosi mišljenje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) kako odgovornost za to ponajviše snose lokalne vlasti koje bi morale spiskove uskladiti s aktualnim stanjem. "Prema navodima SIP-a, na izborima je bilo oko 500.000, odnosno oko sedam posto nevažećih listića. U regiji (Zapadnog Balkana) postotak nevažećih listića je u pravilu između jedan i tri posto, navode mediji, no zašto je u BiH drukčije nije sasvim jasno. Organizacija za nadziranje izbora, odnosno Koalicija za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom' za to vrijeme ne krije da postoje strahovi o tome kako neispunjeni birački listići koji su ubačeni u kutije pružaju mogućnosti za izborne manipulacije. Konkretnih dokaza za to nema", piše Kurier.

Dodik: Komšićev "politički avanturizam"

O izbornim rezultatima, odnosno sporovima koji su nastali i prije stupanja na dužnost novog sastava tročlanog Predsjedništva BiH piše Tiroler Tageszeitung. Jedan od sporova o kojima piše ovaj list je Pelješki most i najava novoizabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o pokretanju tužbe protiv Zagreba. Njegov srpski kolega Milorad Dodik je odmah reagirao, piše Tiroler Tageszeitung, i kazao u izjavi za TV 1 da "eventualnu tužbu protiv Hrvatske pri Međunarodnom sudu za pravo mora neće podržati te da bi takva tužba bila kontraproduktivna za BiH. Najava njegovog hrvatskog kolege u Predsjedništvu je bila 'ishitrena', kazao je taj bh-srpski političar".

Drugi spor o kojemu ovaj list piše je onaj o Kosovu: "Dodik je nezadovoljan i zbog Komšićevih izjava o tome kako bi BiH trebala Kosovo priznati kao neovisnu državu. Politički avanturizam Komšića neće pridonijeti suradnji, a Bosnu i Hercegovinu će odvesti još dublje u provaliju, citira Dodika beogradska televizijska postaja RTS."

Problemi zbog fašističkog ponašanja hrvatskih navijača

Sportski portal njemačkog javnog servisa "Sportschau.de" također piše o Hrvatskoj, ali ne o Pelješkom mostu i sporovima s BiH, već o problemu s kojim se hrvatski nogomet već dugo nosi. Hrvatska nogometna reprezentacija je, naime, u okviru novoosnovane Lige nacija u petak navečer protiv Engleske igrala bez podrške navijača. To je kazna zbog ponašanja navijača iz 2015., kad je na splitskom Poljudu na travnjaku osvanuo veliki kukasti križ. Sportschau piše da se taj skandal još uvijek odražava na hrvatsku reprezentaciju. "Ta momčad je viceprvak svijeta i utakmica na domaćem terenu u Ligi nacija bi trebala ustvari biti svečanost", no to je, piše Sportschau, ustvari žalosna utakmica, jer su Vatreni morali u Rijeci igrati bez navijača na tribinama: "Prije tri godine su hrvatski navijači uoči kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo travnjak tako preparirali kemikalijama da se vidio veliki kukasti križ. Taj ispad je europska nogometna unija (UEFA) oštro kaznila: oduzimanjem bodova, novčanom kaznom od 100.000 eura i dvjema utakmicama bez navijača na tribinama. Prvu takvu utakmicu je reprezentacija odigrala iste te godine protiv Bugarske, drugi susret je uslijedio tek sad protiv Engleske u okviru UEFA-inog natjecanja."

S tim u svezi se u članku napominje kako na hrvatskoj obali postoji jedan temeljni problem s navijačima: "Dok ta zemlja uvijek iznova stvara nogometaše svjetske klase, navijači, pored ispada zbog korištenja pirotehničkih sredstava, upadaju u oko zbog rasističkih uzvika. No, tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji je momčad izbornika Zlatka Dalića taj negativni dojam uspjela maknuti u stranu svojim sportskim uspjesima." Nakon katastrofalnog rezultata u Ligi nacija protiv Španjolske (0:6) Dalić je uoči utakmice s Engleskom, koja je okončana remijem (0:0), izjavio kao je reprezentaciji "potrebno vrijeme za jedan novi početak" te da "bez fanova neće biti lako igrati protiv Engleske".

Nemec se žali na masovni turizam u Hrvatskoj

Jedan drugi problem koji aktualno muči Hrvatsku - a neki bi rekli da su to luksuzni problemi - je masovni turizam kojega je uočio i njemački glumac hrvatskog podrijetla Miroslav Nemec. Spiegel piše kako je na Frankfurtskom sajmu knjiga Nemec ispričao da je nedavno boravio u svom rodnom Zagrebu i ostao iznenađen koliko turista dolazi čak i u glavni grad. "Nemec je rođen 1954. u Zagrebu te je nakon razvoda roditelja u dobi od dvanaest godina odselio u Bavarsku. 'Odrastao sam u siromašnim okolnostima s ustajalim mirisima i mirisom benzina u nosu', kazao je taj 64-godišnjak. 'To je moj Zagreb, moje djetinjstvo.' Hrvatska je, doduše, uvijek živjela od turizma, nastavlja Nemec, 'ali turista je sada previše, sve te brodove ne smatram dobrima'", piše Spiegel Online.

Taj portal napominje kako Hrvatska doista pati zbog navale turista te da se puteljcima na Plitvičkim jezerima ljeti gura na desetke tisuća turista. "Grad Dubrovnik, čiji se stari grad može vidjeti u brojnim filmovima i televizijskim serijama, nedavno je uveo granicu za uplovljavanje kruzera: od 2019. će smjeti samo dva kruzera dnevno uploviti u luku toga jadranskog grada", napominje Spiegel Online.