Mrtva trka za vakcinom
22. maj 2020
Nije ovo prvi put da berze polude zbog vijesti sa vakcina-fronta. Ali, početkom ove nedjelje bilo je žestoko: u Njujorku, Tokiju a potom i u Frankfurtu. Skok na berzama je izazvala vijest iz farmaceutskog koncerna Moderna. Ova američka kompanija je prva počela da vakcinu testira na ljudima. Takva praktična testiranja se izvode i u Kini, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali, u SAD se posebno mnogo novca slilo u projekat pronalaženja vakcine protiv virusa Covid 19.
Na više od 100 aktivnih supstanci za vakcinu se radi širom svijeta. Riječ je o oko 120 projekata koje izvode male firme poput Biontecha iz Majnca ili tibinškog Curevaca, pa sve do velikih koncerna kao što su Sanofi i GlaxoSmithKline. I naravno Moderna iz Bostona. A njene akcije su skočile za nevjerovatnih 20 procenata, nakon što je jedna osoba, koja se podvrgla testu pokazala prilično obećavajuće rezultate.
Uprava za hranu i lijekove (FDA) Sjedinjenih Država je tada najavila moguće brzo odobravanje lijeka. Prema tim informacijama, Moderna ima dogovor sa švajcarskom farmaceutskom kompanijom Lonza, da odmah nakon odobravanja vakcine proizvede velike količine. Posljedica: u Cirihu su akcije Lonze skočile za četiri procenta i dostigle rekordnu visinu.
Vakcina mRNA-1273
Zajedno sa Nacionalnim isntitutima za zdravlje (NIH) razvijena vakcina mRNA-1273 je kod osam od 45 učesnika u ispitivanju izazvala imunu reakciju, saopštila je Moderna u ponedjeljak. „Iako se rezultati još uvijek posmatraju kao preliminarni, prva faza je pokazala da vakcina sa mRNA-1273 može izazavati istu imunu reakciju, kao i kada se radi o prirodno izazvanoj infekciji", objasnio je Tal Zaks, medicinski rukovodilac Moderne. No, kompletni rezultati prve faze kliničkih ispitivanja još uvijek nisu poznati.
Američka vlada na dva različita programa razvoja vakcine troši milijarde. Vašington se u početku oslanjao na privatni sektor i odgovarajući program podrške. Za to je državna BARDA (Biomedical Advanced Research an Development Authority) stavila na raspolaganje 3,5 milijardi dolara. Od toga je i Moderna dobila dio. Nešto kasnije tu dolazi i operacija „Warp Speed", o kojoj je prvi put bilo govora krajem aprila, što je Tramp u međuvremenu otvoreno predstavio, doduše u dijelovima. Sa deset milijardi dolara pronalazak vakcine protiv korona virusa je postao nacionalni zadatak, što je Tramp uporedio sa „Menhetn projektom" iz 1940-ih i izradom atomske bombe. „Warp Speed" znači nešto poput brzine svjetlosti, detalji programa ostaju tajna, ali se zna da se posebno radi na 14 mogućih vakcina.
Boston, Oksford, Majnc i Tibingen
Iz Vašingotna u Oksford u Veliku Britaniju: naučnici sa tamošnjeg univerziteta su već u aprilu počeli kliničke probe na 1.000 dobrovoljaca. Projekat se radi u kooperaciji sa farmaceutskim gigantom Astra-Zeneca. I kao i obično, radi se o tome da se moguća odgovarajuća vakcina napravi što brže i u milionskim dozama.
Za ovakva istraživanja je Evropska unija na nedavnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji prikupila 7,5 milijardi evra. Kome će pak novac otići, neće odlučivati državne granice. Biontech iz Majnca već jedno vrijeme sprovodi testove na zdravim pacijentima, a krajem juna bi mogli da budu predstavljeni rezultati. Partnerske firme su u ovom slučaju američki koncern Pfizer i kineski Fosun Pharma. Ukoliko budu odobrene, do kraja godine bi sa Pfizerom mogli da budu proizvedeni milioni vakcina, kazao je šef Biontecha, Ugur Sahin. Još jedan igrač u napetoj svjetskoj trci je Curevac iz Tibingena. Prema riječima suvlasnika Ditmara Hopa, klinički testovi bi u ovoj firmi mogli da počnu početkom ljeta. „U tom slučaju bismo bili spremni da proizvedemo vakcinu na jesen."
Ovakvi vremenski rokovi su ambiciozni. Jer, u probnoj fazi se mora dokazati da je vakcina djelovala pozitivno i da nije naštetila hiljadu osoba na kojima su vršena ispitivanja. Bilo kako bilo farmaceutska branša je u žestokoj trci na izradi vakcine protiv korona virusa. „Ovo je mrtva trka", kazao je Tilo Kaltenbah, ekspert za zdravlje u konsultantskoj firmi Roland Berger. I dodao: „Još nikada se nije dogodila jedna tako koncentrisana akcija farmaceutskih firmi", kazao je Kaltenbah.
Zadatak za generala
Olaf Telke, farmaceutski ekspert agencije za rejting Scope, ne vjeruje da bi već ove godine mogla da se proizvede vakcina protiv korona virusa. Kaže da razvoj vakcine košta stotine miliona evra. „Preduzetnici rizikuju da u trci sa konkurencijom stignu prekasno." Ali, javna podrška bi trebalo da ublaži ovaj rizik. „Da bi milijarde ljudi mogle da budu vakcinisane protiv korona virusa, vakcina ne bi smjela da bude skupa", kaže Telke. Vakcina bi za farmaceutsku industriju bila unosan posao. „Ko bude prvi imao vakcinu, može da se nada milijardskoj zaradi. Jer, čitav svijet će u tom slučaju da nagrne."
Ali, Kina je u vidljivoj prednosti. Već polovinom januara je Čen Vi, general-major kineske vojske dobio naredbu da počne na izradi vakcine, pisao je Frankfurter algemajne cajtung. Ostatak svijeta je tek krajem januara dobio pristup prvim probama novog virusa.
ar/hb (dpa, rtr - Archiv)