Može li Šešelj uzdrmati region?

Pravni tim za odbranu vođe radikala Vojislava Šešelja smatra da će odluka Haškog suda na današnjem ročištu biti oslobađajuća. Ukoliko se to desi, Šešelj bi mogao da se vrati u Beograd za nekoliko dana ili nekoliko nedelja. Njegov povratak ne isključuje i njegov politički angažman. Neizvjesno je međutim na koji način bi Šešeljevo moguće političko uplitanje uzdrmalo odnose u regionu, imajući u vidu da je do radikalizacije došlo i u Hrvatskoj i BiH.

Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za antiratnu akciju, kaže da bi, ukoliko bi Haški tribunal donio odluku prema kojoj bi se Šešelj vratio u Srbiju kao slobodan građanin, njegov povratak svakako odjeknuo ne samo u Srbiji, nego i u regionu. Njegova pojava, ipak, po mišljenju Milosavljevića, ne bi trebalo da uzdrma političke odnose Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. “Politika koju je Šešelj zagovarao dio je prošlosti ovog regiona. To je politika nemira. Ono što je sada u regionu bitno, to je proces pomirenja i napretka”, kaže Milosavljević.

Eventualni povratak Šešelja ne bi trebalo da djeluje na regionalne odnose, sve dok on ne bi bio u poziciji da utiče na vlast u Srbiji, ili da u njoj učestvuje, smatra Neven Cvetićanin iz Instituta za društvene nauke.
“Sve dok bi on bio eventualno opozicioni lider, bez obzira na njegovu kritičku i populističku nastrojenost, on bi u tom slučaju djelovao kao vrsta političkog saobraćajnog znaka. On bi upozoravao na moguće odrone na političkom putu, odnosno u odnosima u regionu. ”

Šešelj i odnosi u regionu

U Hrvatskoj se slučaj “Šešelj” uopšte ne prati, osim kada javnosti zaparaju uši Šešeljeva ismijavanja Haškog tribunala. Međutim, kada Tribunal bude izrekao presudu, Šešeljevo kretanje sigurno će izazvati pažnju javnosti, kaže novinarka zagrebačkog Jutarnjeg lista Snježana Pavić. “Ako bude oslobođen, a posebno ako ne bude proglašen krivim za zločine iz optužnice, to će svakako podignuti tenzije u Hrvatskoj. Ne verujem, međutim, da bi Šešeljev povratak na političku scenu mogao uzdrmati odnose u regionu. Posebno, imajući u vidu sve ono što se dogodilo nakon slučaja Purda, ali i presude za akciju Oluja.”

Ono što sigurno nije isključeno jeste činjenica da bi Šešeljev bilo kakav aktivizam na političkoj sceni stvorio atmosferu napetih odnosa u regionu. Cvetićanin podseća da je i dalje pitanje koliko je njegov povratak realan. “Čak i ako on izađe, njegov povratak će više uticati na unutrašnju političku scenu. On će da djeluje kao bomba bačena na septičku jamu. Na regionalne odnose može djelovati tek na vrlo posredan način i to kratkoročno. Ti odnosi zavise samo od onih koji vode državnu politiku.”

Snježana Pavić isključuje mogućnost da bi se Šešelj mogao vratiti na političku scenu Srbije, pa tako i stvoriti napetu atmosferu u okruženju. Za takav ishod, on bi, prema njenim riječima, trebalo da postane lider jedne velike i jake stranke. Ali, kako hrvatska novinarka kaže, ovo ipak nisu devedesete godine.
“Šešelj bi, naprosto, mogao uzdrmati odnose u regionu samo ukoliko bi postao predsjednik Vlade Srbije. Mislim da niko ozbiljan ne može to da zamisli. Svi oni političari koji su bili aktivni i devedesetih i danas su radikalno promijenili svoju retoriku od početka devedesetih do danas. Način na koji su političari tada mogli da osvoje glasove u Hrvatskoj ili u Srbiji, danas je nezamisliv. Radikalna desnica, srećom, danas ne vodi državnu politiku ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji.”

Nema mjesta sa Šešeljevu politiku

Ukoliko bi Šešelj, nekim slučajem, ponovo zastupao politiku koju je zastupao devedesetih, to bi bilo samo kratkog daha i bez velikog uspeha, kaže Bogoljub Milosavljević. “Dovoljno godina je prošlo od ratova. Mislim da se u regionu steklo dovoljno pameti, i među političarima, i među običnim građanima, tako da niko ne želi da ponovo pravi iste probleme koji su ostali iza nas.”

Atmosfera radikalizma, nacionalizma i kontinuirano opterećenih odnosa neće doprinijeti ni Srbiji, ni Hrvatskoj, kao ni BiH. Zapadni Balkan mora da gleda napred, smatra Cvetićanin. U takvoj političkoj orijentaciji nema mesta za Šešeljevu politku, koja bi svakako bila osuđena na propast. Ona regionu nije potrebna. Pod budnim okom EU nastalo je jedno novo pravilo, a to je da na regionalne odnose ne utiču populisti iz bilo koje zemlje u okruženju. Politika se kroji na relaciji Brisel – Vašington – Moskva, a ne u sedištima vođa propalih ideologija, zaključuje Cvetićanin.

Na ročištu, sudsko vijeće Haškog tribunala trebalo bi da odluči da li će uopšte biti izrečena presuda Šešelju, bilo kaznena ili oslobađajuća. pošto je optužba iznela svoje argumente. Šešelj je zatražio da njegova odbrana ne iznosi svoje argumente i da se time skrati proces njegovog boravka u Sheveningenu. Sudsko veće Tribunala u Hagu može, međutim da zatraži da Šešeljeva odbrana ipak nužno iznese svoje argumente, što će u svakom slučaju produžiti njegov boravak u Sheveningenu, ali ne u nedogled.

Autor: Tanja Miščević
Odg. urednik: Jasmina Rose