1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Šešelj rezervisati kartu za Beograd?

Jasmina Rose3. maj 2011

Njemačka štampa puna je komentara o ubistvu Osame bin Ladena. Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o presudi Šešelju, koju u srijedu izriče Haški tribunal i pita se može li Šešelj rezervisati kartu za Beograd?

https://p.dw.com/p/1186v
Vojislav ŠešeljFoto: AP

Frankfurter Allgemeine Zeitung o tome piše: "Pred sudijama je vođa ekstremnih srpskih nacionalista i tokom 90-tih najradikalniji eksponent beogradskih osvajačkih ratova. Za razliku od Miloševića, koji je nacionalizam koristio samo kao sredstvo da se održi na vlasti, Šešelj važi kao istinski šovinista. On je zaista želio Veliku Srbiju od Jadrana do Grčke, uključujući i dijelove sjeverne Albanije. I u BiH, Hrvatskoj i Kosovu se sa velikom napetošću očekuje presuda. Neki posmatrači ne isključuju mogućnost da bi haške sudije mogle doći do zaključka da optužbe protiv Šešelja nisu potpuno dokazane. Jedno je sigurno: presuda će imati uticaja na politički život u Srbiji, u, kako se tamo smatra, ključnoj zemlji Balkana.

Srđan Bogosavljević, vodeći stručnjak za istraživanje javnog mnijenja u Srbiji, siguran je da bi Šešelju, u slučaju oslobađajuće presude, uspjelo da udahne novi život svojoj Srpskoj radikalnoj stranki. Njegov nekadašnji zamjenik Tomislav Nikolić je 2008., kada je prepoznao da Šešeljev radikalni nacionalizam praćen agresivnom i često primitivnom retorikom nema izgleda za budućnost u Srbiji, osnovao Srpsku narodnu stranku. Većina ljudi u Srbiji, čak i iz nacionalističkog miljea, čak 75% njih u međuvremenu podržava približavanje EU, smatra Bogosavljević. Sada Nikolić nastupa kao pobornik učlanjenja u EU, dok su Šešelj i još više bivši premijer Koštunica kategorično protiv toga."

Šešelj imao važnu ulogu u ratovima

Präsidentin des Helsinki Komitees für Menschenrechte in Serbien, Sonja Biserko
Sonja BiserkoFoto: picture-alliance/dpa

"Za Sonju Biserko, šeficu Helsinškog komiteta Srbije, je nezamislivo da bi Šešelj u srijedu mogao rezervisati avionsku kartu za Beograd. Ona ukazuje da je Šešelj otvoreno rekao da je vrbovao četnike za borbu. Podvlači da su njegova stranka i on sam imali značajnu ulogu u ratovima na području bivše Jugoslavije. Problematično je i što su za vrijeme suđenja svjedoci stalno bili izloženi pritisku i što je Šešelj otkrivao njihova imena. Država Srbija i njena elita većim dijelom i dalje nastoje da potkopaju rad Haškog tribunala, istakla je Biserko. Kao primjer za to ona navodi Pravni fakultet u Beogradu, kao leglo ekstremnog nacionalizma. Od tamo, kaže, dolazi i peticija za puštanje na slobodu Radovana Karadžića. Biserko odbija da nazove Nikolića proevropskim, samo zato što se okrenuo za 180 stepeni. Taj preokret je rezultat čiste računice, a ne istinske promjene stavova. Nikolić je shvatio da je Srbiji potrebna pomoć Zapada i EU. Ali to ne znači da je Nikolić preuzeo vrijednosti EU, kao što je pravna država. Nikolić se nikada nije distancirao od strašnih izjava iz prošlosti, pojašnjava Biserko i dodaje da ljudi u Srbiji pod EU podrazumijevaju njen novac, ali ne i njene demokratske vrijednosti.

Pobornici demokratskog tabora u Srbiji ubijeđeni su da je Šešelj svojom agresivnom retorikom protiv, kako je govorio "izdajnika" Zorana Đinđića, u najmanju ruku verbalno bio saučesnik u atentatu na tadašnjeg premijera Srbije. Atmosfera u Srbiji tada je bila zatrovana stalnim napadima Šešelja i Koštunice na Đinđića. U Srbiji se smatra da je Šešelj znao da se sprema atentat na Đinđića i da je otputovao u Hag da bi skinuo sumnju sa sebe. Nakon ubistva Đinđića tragovi ubica vodili su ka Zemunskom klanu. A devedestih godina Vojislav Koštunica bio je gradonačelnik Zemuna", primjećuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Obama i Osama

Afghanische Zeitungen Osama Bin Laden
Novine u arapskom svijetu također pune natpisa o ubistvu Osame bin LadenaFoto: AP

O ubistvu Osame bin Ladena, die Welt piše:"Ukoliko je tačno da važne informacije o lokaciji na kojoj se skrivao Osama bin Laden potiču od zatvorenika u Gvantanamu, to baca novo svjetlo na ponašanje SAD-a prema osumnjičenima za terorizam. Ma kako mnoge stvari bile problematične, očito da su postojali dobri razlozi za otvaranje ovog zatvora, a sigurno da ima razloga i da se on ne zatvori. Amerika je smrću Osame bin Ladena pokazala da je niko ne može napasti i poniziti, a da ostane nekažnjen. Amerika je pokazala da takve stvari ne zaboravlja. Ali i da raspolaže sredstvima, sposobnostima i tehnikom da privede zlikovce, zaključuje Die Welt.

Frankfurter Allgemeine Zeitung dodaje: "Dakle pravda. Skoro deset godina nakon monstruoznog napada od 11. septembra, državni neprijatelj broj 1 je mrtav. U takvim istorijskim momentima ne postoje riječi koje bi opisale naboj koji nosi ta vijest. To retoričar Obama dobro zna. Dok on, nakon čega zapravo - uklanjanja, likvidacije, smaknuća Bin Ladena - proglašava pobjedu pravde, sakriva manje uzvišene motive djelovanja. Niko neće proliti ni suzu za Bin Ladenom. Pa ipak lov na njega predstavlja zadovoljenje potrebe za osvetom. Uspostavljanje pravednog poretka, smanjenje patnji žrtava ili izbjegavanje novih terorističkih napada, sve to nije postignuto vojnom akcijom američkih specijalaca u Pakistanu.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić