Može li "krimski scenario" destabilizirati Zapadni Balkan?

Brisel očekuje od zemalja Zapadnog Balkana da se u procesu evrointegracija što više usklade sa EU između ostalog i u oblasti spoljne politike i međunarodnih pitanja. U tom cilju sa svim zemljama regiona ostvaren je bilateralni kontakt povodom situacije u Ukrajini i objašnjene evropske pozicije po tom pitanju.

„EU poziva treće zemlje da se pridruže pozicijama koje usvoji 28 članica EU. To važi i u kontekstu situacije u Ukrajini i konkretno sankcija koje su usvojene“, objašnjava za Dojče vele Maja Kocijančić, portparolka šefice diplomatije EU, Ketrin Eštona: „To je posebno važno za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU. Odluka je na njima, ali zemlje koje imaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju imaju i obavezu o usklađivanju sa pozicijama spoljne politike EU. Ambicija je da takvo usklađivanje sa evropskim stavovima bude što veće“, dodaje Kocijančić.

Od zemalja Zapadnog Balkana stav EU povodom situacije u Ukrajini podržale su Albanija i Crna Gora. Makedonija se nije izjašnjavala, dok Beograd „balansira“ između Brisela i Moskve. U BiH, ni po ovom pitanju, nema konsenzusa, pri čemu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, kaže da podržava „demokratski izraz volje naroda na Krimu”.

Brisel prati koliko Zapadni Balkan podržava njegove odluke

Iako u Briselu naglašavaju da zemlje koje pretenduju na članstvo u EU nemaju pravno formalnu obavezu da podrže ovakve odluke zemalja članica Unije, istovremeno se i upozorava da se obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju „budno prate“, i da će imati „svoje efekte“ na godišnje izvještaje o napretku svake zemlje pojedinačno u procesu evrointegracija. Evropski analitičari međutim ocjenjuju da ukrajinska kriza neće donijeti promjene u odnosu EU prema evrointegracijama Zapadnog Balkana:

“Usklađivanje spoljnih politika zemalja Zapadnog Balkana sa EU jeste poželjno, ali u ovom trenutku ono nije neophodno niti odlučujuće pitanje”, kaže za Dojče vele direktor grupe Nezavisnih diplomata, Nicholas Whyte.

Diplomatski izvori u Briselu kažu da EU ipak očekuje da će joj se zemlje koje pretenduju na članstvo približiti što više u stavu prema Ukrajini, dodajući da se shvata i “težinu pozicije” za Srbiju ili BiH. Sa jedne strane od BiH se očekuje da „riješi svoje interne procedure“, dok se od Beograda očekuje „malo jasniji stav“ i neskrivanje iza još neformirane vlade.

“Srbija je, po mom mišljenju, vjerovatno prvi kandidat za sljedeću članicu EU, ispred i Crne Gore ili Albanije. U ovom trenutku tu ne vidim bilo kakve promjene kao rezultat krize u Ukrajini”, kaže za Dojče Vele analitičar Centra za evropske političke studije u Briselu, Michael Emerson.

Nema povezivanja situacije u Ukrajini i Republike Srpske

Poznavaoci balkanskih prilika u Briselu ocjenjuju i da ne postoji ni prijetnja od destabilizacije situacije na Zapadnom Balkanu kao posljedica “krimskog scenarija”. Povodom izjave predsjednika RS-a, Milorada Dodika, da se u RS-u “dobro prati ono što se događa u svijetu” i da će se “raditi na primjeru najboljih svjetskih iskustava, kada za to dođe vrijeme”, u Centru za evropske političke studije kažu da EU ne bi trebalo da komentariše niti da pravi bilo kakvu vezu između izjava predsjednika Dodika i situacije u Ukrajini:

“Ne mislim da će se takve poruke iz Republike Srpske uzeti za ozbiljno od strane EU niti od Srbije ili Hrvatske”, ocjenjuje Emerson za DW.

Da su se argumenti o “samoopredjeljnju i referendumu mogli čuti i ranije”, podsjeća Nicholas Whyte i dodaje:

“Republika Srpska staus nije promijenila ni kada je Crna Gora postala nezavisna, ni kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, niti kada je to učinio Južni Sudan. Ako je sada nešto postalo jasno, to je reakcija EU koja je pokazala da se takva vrsta promjena granica ne toleriše u međunarodnoj zajednici.”

Whyte kaže da su se iz različitih dijelova Balkana posljednjih dana mogla čuti tumačenja o tome kako je “Rusija sada pokazala da je na njihovoj strani”. U pitanju je “prjeterani optimizam” kaže Whyte:

“To jednostavno nije istina jer Rusija je samo na ruskoj strani i ni na čijoj više”, zaključuje Whyte u razgovoru za Dojče vele.

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić