Mostovi Sarajeva na Canneskom festivalu

Na svečanosti otvaranja će nekoliko mjesta ostati prazno - to je sigurno, a sigurno je i da je to prvi "skandalčić" ovogodišnjeg Filmskog festivala u Cannesu (14-25.05.). Svoj dolazak je, naime, otkazala kneževska obitelj iz Monaka - u znak prosvjeda protiv filma "Grace of Monaco" koji će otvoriti festival. A moglo je sve biti savršeno. Film Oliviera Dahana je već duže vrijeme bio izabran za djelo kojim će se otvoriti festival. U toj francuskoj produkciji je na platno stavljeno nekoliko ključnih godina života holivudske glumice Grace Kelly koja je postala princeza od Monaka. U glavnoj ulozi - zvijezda blistavog sjaja, Nicole Kidman. Pritom treba znati da su se Grace Kelly i princ Rainier III. 1955. upoznali na festivalu u Cannesu. No, iako je kneževskoj obitelji festival na Azurnoj obali u susjedstvu, njezini članovi su iz protesta odlučili ostati kod kuće.

Već su tijekom priprema za snimanje filma intervenirali u scenarij tražeći da se promijeni jer im se ono što je redatelj htio staviti na filmsko platno činilo previše kritički. Dahan se usredotočio na godine u kojima je Grace Kelly od holivudske zvijezde postala monegaška princeza. Glumica koja se već s 25 godina našla na vrhuncu karijere s princem Rainierom je otišla u Europu. Teret nove odgovornosti i očekivanja kneževine prijetili su ugušiti mladu glumicu od koje je njezin suprug, osim toga, tražio i da okonča karijeru pred filmskim kamerama. I to iako su s njome htjeli raditi redateljski velikani poput Alfreda Hitchcocka. Grace Kelly se odlučila ipak pokoriti željama svog muža i - postala depresivna.

Bojkot kneževske obitelji

Druga fabularna nit prati diplomatske prijepore između Kneževine Monako i Francuske. Francuski predsjednik De Gaulle ne želi više tolerirati Monako kao poreznu oazu. Mala kneževina biva politički i gospodarski izolirana i mora na kraju pokleknuti pred planovima Pariza. Brak pun razmirica i kneževska obitelj kojoj je očito stalo samo do profita - to je potomcima Rainiera III. bilo očito previše. Iz Monte Carla su poručili da je u Dahanovom filmskom uprizorenju obiteljska povijest potpuno izokrenuta u komercijalne svrhe. Film "Grace of Monaco" je, prema mišljenju monegaške kneževske obitelji, "povijesno netočan" i "bespotrebno pompezan" filmski uradak, stoga ona ni na koji način ne želi biti dovedena u vezu s njime - shodno tome će, priopćeno je, bojkotirati i premijeru.

Velika imena - malo novih talenata

Ali Cannes će to sigurno preživjeti. "Grace of Monaco", koji će dan nakon svjetske premijere 14. svibnja zaigrati u europskim kinima, prikazuje se na Azurnoj obali izvan konkurencije, kao i većina filmova koji otvaraju velike festivale pa će nakon pompe oko svečanosti otvaranja biti brzo zaboravljen. Interes će na sebe privući prije svega filmovi koji se natječu za Zlatnu palmu. I ove godine sve vrvi od poznatih imena - što je uoči festivala ponukalo brojne kritičare da organizatorima predbace da se Cannes previše orijentira na etablirana imena i ne ostavlja prostora za otkrivanje mladih talenata.

I ovoga puta je u natjecateljskoj konkurenciji najviše francuskih filmova. Tu je stari majstor Jean-Luc Godard (83) sa svojim 3-D-filmom, Bertrand Bonello s biografijom Yves-Saint-Laurenta i Michael Hazanavicius s prvim filmom nakon velikog uspjeha "The Artista". U utrci za ovogodišnju Palmu su i braća Jean-Pierre i Luc Dardenne iz Belgije, koji u svojoj vitrini već imaju jedan trofej iz Cannesa. I Velika Britanija je zastupljena starom gardom i to starom gardom socijalno kritički nastrojene kinematografije - filmovima Kena Loacha i Mikea Leigha. S velikim interesom se iščekuje novo djelo turskog redatelja Nurija Bilgea Ceylana.

Hollywoodska ponuda na Azurnoj obali je ove godine "tanka". Tu su Bennet Miller i Tommy Lee Jones, publici poznatiji kao glumci nego kao redatelji. Ali zato je Kanada zastupljena s tri zanimljiva redatelja: Davidom Cronenbergom, Atomom Egoyanom i 25-godišnjim "wunderkindom" Xavierom Dolanom. Program kompletiraju filmovi iz Rusije, Argentine, Japana i apsolutni "uljez" u klubu "velikih": "Timbuktu" mauretanskog redatelja Abderrahmanea Sissaka.

Mostovi Sarajeva

Ono što je bh publici svakako zanimljivo jeste filmski omnibus "Mostovi Sarajeva". Filmski omnibus rađen povodom obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata sačinjen je od 13 priča koje su režirali: Aida Begić, Leonardo Di Costanza, Jean-Luc Godard, Kamen Kalev, Isild Le Besco, Sergei Loznitsa, Vincenzo Marra, Ursula Meier, Vladimir Perišić, Cristi Puiu, Marc Recha, Angela Schanelec i Teresa Villaverde.

Autori se u filmu bave različitim periodima istorije Sarajeva: 1914 -1918; 1992 - 1995; te današnjim Sarajevom. Riječ je o mozaiku umjetničkih gledišta koja na kritičan način promišljaju različite univerzalne teme koje istorijsko mjesto kao što je Sarajevo simboliše. Film će u Cannesu biti prikazan 22. svibnja.

Cannes "ne voli" njemački film

Njemačku kinematografiju su selektori festivala i ovaj put preskočili. Do zadnjeg časa su u igri bila četiri poznata njemačka redatelja - sva četiri s netom završenim produkcijama: Christian Petzold, Andreas Dresen, Fatih Akin i Wim Wenders. No, na kraju niti jedan neće biti prikazan u natjecateljskoj konkurenciji Cannesa, pri čemu treba reći da je Akin svoj film sam povukao.

Wendersov novi dokumentarac "Salt of the Earth" o brazilskom fotografu Sebastiãu Salgadu barem se našao u sporednom programu ("Un certain regard"). Čini se da Cannes još uvijek žali što su prošla vremena "Novog njemačkog kina" povezanog s imenima kao što su Fassbinder, Schlöndorff, Herzog i Wenders i da nije spreman otvoriti vrata njemačkom redateljskom podmladku.