Moskva i Pjongjang – bratstvo i interesi

U zapadnim medijima se Rusija i Sjeverna Koreja periodično smjenjuju kao negativna tema. Nakon aneksije Krima i zbog svoje uloge u konfliktu u istočnoj Ukrajini, zvanična Moskva je dospjela tamo gdje se Pjongjang već odavno nalazi – pod zapadne sankcije. Posljednji put su sankcije protiv Sjeverne Koreje pooštrene februara 2013. nakon treće podzemne nuklearne probe koju je izvela ta diktatura. Jedan tim stručnjaka Ujedinjenih nacija tvrdio je da ima dovoljno materijala da se rukovodstvo u Pjongjangu izvede pred Međunarodni sud u hagu zbog sistemskog kršenja ljudskih prava. Ipak, za takav prijedlog je potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, gdje se opet stiže do Rusije – koja ima pravo veta. Moskva tamo očito štiti bivšeg komunističkog mlađeg brata.

Prijateljstvo ili interes?

„Rusija gaji prijateljske odnose sa Sjevernom Korejom iz čistih ekonomskih interesa“, kaže Daniel Pikston, stručnjak Međunarodne krizne grupe u Seulu. Hladni odnosi sa Evropom kao najvažnijim privrednim partnerom natjerali su Kremlj da, kako kaže Pikston, na istoku traži nove saveznike i tržišta. Od takvog zaokreta može da profitira i siromašnija Koreja. „Sjevernoj Koreji trebaju tehnologije, investicije, nova infrastruktura i energija. To će uzeti tamo gdje to mogu i dobiti“, dodaje Pinkston u razgovoru za DW.

Ima još razloga za zbližavanje Pjongjanga i Moskve. Jedan od njih navodi Go Ito, profesor za međunarodne odnose iz Tokija: „Prema shvatanju režima u Sjevernoj Koreji, Kina više nije pouzdan partner kao nekada“, kaže Ito za DW. Od dolaska mladog Kim Džong Una na vlast, režim je izveo brojne provokacije koje se nisu svidjele Pekingu. Nakon posljednjih nuklearnih proba Kina je promijenila strategiju. Najvidljivije je smanjenje pomoći koja se redovno šalje Sjevernoj Koreji.

Sada priskaču ruski drugovi. Već prošle godine je Kremlj jednostavno otpisao 90 odsto od 11 milijardi dolara koje Sjeverna Koreja duguje još iz sovjetskih vremena. Investitori iz Rusije sa 25 milijardi dolara žele da osavremene Sjevernokorejsku željezničku mrežu. Dodatne milijarde idu u druge infrastrukturne poduhvate poput nove mreže elektrodistribucije na samom sjeveru korejskog poluostrva – ka tek nekoliko kilometara dugoj, ali važnoj riječnoj granici sa Rusijom. U pograničnom gradu Rasonu bi dvije države trebalo da izgrade prvu zajedničku luku, odakle će ruski ugalj ići u cijeli svijet. Cilj Moskve je da robna razmjena dvije zemlje do 2020. godine bude udesetostručena na milijardu dolara godišnje.

Prva međunarodna posjeta

Diktator Kim Džong Un bi 9. maja trebalo da proslavi 70. godišnjicu Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi, na poziv domaćina. Ako se plan ne izjalovi, biće to tek prva inostrana posjeta mladog Kima, dakle prije nego što je uopšte otišao u posjetu najvažnijem savezniku Kini.

Markus Nolan, stručnjak vašingtonskog instituta Peterson, vjeruje da bi tada u Moskvi mogli da se parafiraju sporazumi o prodaji oružja. Pretpostavlja da će riječ biti o modernim avionima – prethodni oružani biznis „krčkao“ se 2001. kada je pokojni Kim Džong Il od Rusije htio da pazari avione tipa SU-35. Posao je tada propao. Ipak, danas je situacija drugačija, jer Rusija više nema mirne odnose sa Zapadom. Daniel Pikston podsjeća da UN i dalje drže embargo na uvoz oružja protiv Sjeverne Koreje. „Ukoliko Rusija zaista isporuči oružje Sjevernoj Koreji, bio bi to kalkulisani korak kako bi se legitimnost UN sankcija ukupno dovela u pitanje“, smatra ovaj stručnjak.