Moskovsko posezanje za Balkanom

Iako je danas na Butmiru kod Sarajeva u toku treća runda razgovora o budućnosti BiH, štampa na njemačkom jeziku osvrće se na suđenje Radovanu Karadžiću, koje počinje u ponedjeljak (26.10.) Tužitelji su jučer objavili izmijenjenu i skraćenu optužnicu protiv Karadžića. Austrijski Die Presse piše kako tužba namjerava da predstavi dokaze o zločinima samo u 19 opština a ne 27, kako je prvobitno planirala. Iz optužnice je po navodima Olge Kavran prekriženo 20 konkretnih tačaka. Smanjen je i broj svjedoka. Tužba će imati na raspolaganju 300 sati da predstavi dokaze. Pravni savjetnik Karadžića Goran Petronijević iz Beograda je rekao da je potrebno najmanje 8 mjeseci za pripremu za početak suđenja, koje počinje 26 oktobra. Karadžić će se sam braniti ali će na pripremi njegove odbrane raditi međunarodni tim advokata.

Stotinu trubača u čast Medvedjeva

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev danas (20.10.) je u posjeti Beogradu. U članku pod nazivom 'Moskovsko posezanje za Balkanom' Tageszeitung iz Berlina piše: "Bronzana bista ruskog pjesnika Aleksandra Puškina, teška 300 kg, od ponedjeljka je postavljena u jednom parku u Beogradu. Ruski ambasador u Srbiji otvorio je izložbu fotografija pod nazivom Duša Rusije. Djeca iz srpskih enklava Kosova demonstriraju svoju zahvalnost prema majčici Rusiji, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, kolijevke srpstva, i otcjepljenje od Srbije. Stotinu trubača će u čast ruskog predsjednika Medvedjeva pjevati ruske i srpske pjesme. Očito je da Beograd danas dočekuje prijatelja. Tako i u glavnom gradu Srbije, uprkos strogih mjera obezbjeđenja, vlada opuštena atmosfera. Tako nije bilo prilikom posjete američkog potpredsjednika Joa Bidena proteklog maja, kada je cijela četvrt grada bila blokirana. Za razliku od politički ledenog Beograda Bidena su tada u Sarajevi i Prištini dočekali sa oduševljenjem."

Markirane sfere uticaja na Balkanu

Čini se da su sfere uticaja na Balkanu markirane. Medvedjev u Beograd dolazi sa delegacijom od 100 privrednika, među kojima su predsjedavajući Gazproma, direktori Ruske željeznice, Moskovske banke i ruske naftne kompanije Lukoil. Saradnja Beograda i Moskve u energetskom sektoru je strateški prioritet, pojasnio je ruski ministar za izvanredne situacije Sergej Šoigu (Shoigu). On je naglasio da Srbija treba da postane jedno od najvažnijih čvorišta na evropskom tržištu gasa. Rusija i Srbija su potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južni tok kroz Srbiju. Gazprom je kupio Naftnu industriju Srbije i Skladište gasa u Banatskom Dvoru, čiji se kapaciteti trebaju proširiti. Ruski ministar finansija nedavno je odobrio Srbiji kredit od milijardu eura. Time se trebaju zakrpati rupe u srbijanskom budžetu, čiji novac većim dijelom treba biti utrošen za projekte infrastrukture, u čijoj realizaciji će biti angažovane ruske firme.

Drugo lice srbijanske vanjske politike

Nakon što je približavanje EU bio dugogodišnji prioritet Srbije, sada se pokazuje i drugo lice srbijanske vanjske politike. Finansijska podrška Zapada nije dovoljna za ekonomski ruiniranu zemlju. Osim toga, ona je indirektno povezana sa političkim ustupcima, kao što je saradnja sa Haškim tribunalom. Sada Tadić pokušava napraviti ono što je, tokom hladnog rata, uspješno radio Tito a to je balansiranje između Istoka i Zapada. Tadić se nada da će EU pristati na brze ustupke Srbiji, kako bi izbjegla da Srbija postane poluga ruske politike na Balkanu. Rusija se pokazala vjernim prijateljem Srbije u politici nepriznavanja nezavisnosti Kosova. Rusku podršku Tadić očekuje i u Bosni. Tamo SAD povećava pritisak na bosanske Srbe da pristanu na reformu Ustava i očekuju krajnje tešku saradnju sa Beogradom. SAD imaju uticaj na MMF i Svjetsku banku, od kojih Srbija očekuje povoljne kredite u milijardama.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić