Moldavija: Nove optužbe protiv Rusije za špijunažu

Od 40 ruskih diplomata i isto toliko tehničkog osoblja u ambasadi Ruske Federacije u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu navodno će ostati otprilike samo trećina. Navodi se da će deset ljudi sa diplomatskim funkcijama i 15 zaposlenih na administrativnim, tehničkim i uslužnim pozicijama nastaviti da zastupaju interese Rusije u Republici Moldaviji. Većina osoblja mora napustiti zemlju do sredine avgusta 2023.

"Ova odluka je rezultat brojnih neprijateljskih akcija prema Moldaviji koje nemaju nikakve veze sa diplomatskim mandatom", navodi se u saopštenju moldavskog Ministarstva vanjskih poslova. Bilo je nekoliko pokušaja da se destabilizuje situacija u Moldaviji. Zbog toga je u Ministarstvo vanjskih poslova pozvan ruski ambasador Oleg Vasnjecov (Oleg Wasnezow).

"Izbacivanje" saradnika ruske ambasade iz Moldavije je zasnovano na novinarskom istraživanju, koje pokazuje da je ruska ambasada "veliki špijunski centar na istočnom krilu NATO-a". Od tamo su, kako se navodi u istraživanju, moldavski političari špijunirani i od tamo su vršeni sajber napadi.

Republika Moldavija, koja se nalazi između Ukrajine i sjeveroistoka Rumunije, dugo se plaši da bi mogla postati sljedeća žrtva ruske agresorske politike i trenutno je suočena sa sve otvorenijim vojnim prijetnjama iz Moskve. Kako je predviđeno članom 11. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima od 18. aprila 1961. godine, mjera smanjenja osoblja znači da će se broj diplomatskog, administrativnog, tehničkog i uslužnog osoblja prilagoditi trenutnim okolnostima. Ako ne postoji izričit dogovor o popunjenosti misije osobljem, "država domaćin može zahtijevati da se takvo osoblje zadrži u granicama koje smatra razumnim i normalnim imajući u vidu date okolnosti i potrebe dotične misije". Država domaćin također može u istim granicama "odbiti da primi službenike određene kategorije ali bez diskriminacije".

Ruske "diplomate" u Kišinjevu

Prema istraživanju medija "Jurnal TV" i "The Insider", Rusi su svoju ambasadu u Kišinjevu opremili sistemima antena, koje mogu da hvataju bilo koju vrstu signala na daljinu. Na krovovima dvije zgrade ruske diplomatske misije identifikovano je 28 takvih uređaja - duplo više nego što ih Rusija ima u Briselu, gdje se nalaze mnoge institucije EU i sjedišta NATO-a. Prema riječima stručnjaka, koje je kontaktirao investigativni tim novinara, antene na krovu ruske ambasade mogu prikupljati informacije osjetljive za sigurnost zemlje i predstavljati istinsku prijetnju.

Ruska tehnička mreža za špijunažu značajno se razvila u glavnom gradu Moldavije, posebno od 2015. godine. Dvije poznate ruske strukture, vojna i strana obavještajna služba (GRU i SWR), upravljaju sofisticiranim sistemom prijema informacija u ruskoj ambasadi u Kišinjevu. Riječ je o sistemima prijema signala za satelitsku komunikaciju, povezanim sa posebnim uređajima u prostorijama ambasade ili u nekim misterioznim kontejnerima, preko kojih se mogu izvršiti sajber napadi na vladine mreže.

U novinarskom istraživanju pojavljuju se dva imena: Andrei Lenew, koji je bio akreditovan za drugog sekretara ruske ambasade u Kišinjevu 2016. godine, i Igor Bakulin, koji mu se pridružio tri mjeseca kasnije kao tehnički asistent. U stvarnosti, prema otkrićima istraživačkih novinara, radi se o oficirima GRU-a. Lenewu i Bakulinu, koji se bave prikupljanjem podataka uglavnom vojne prirode iz vladinih mreža i optičkih kablova, dok je SWR-grupa odgovorna za postavljanje opreme i izvođenje sajber napada prodorom u WiFi mreže.

Rusija reagirala prijetnjama

Rusija je odmah reagirala. Predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova zaprijetila je rekavši kako odluka vlasti u Kišinjevu da smanje broj ruskih diplomata "neće ostati bez odgovora". Novinarsko istraživanje prokomentirala je kao "fantaziju, koja nema ništa zajedničko sa stvarnošću".

Ruski ambasador u Kišinjevu, Oleg Vasnjecov (Oleg Wasnezow), spomenuo je u srijedu (26. jula 2023.) da su antene na zgradi ambasade stare i "zahrđale" i zaprijetio moldavskim vlastima. "Onaj ko je donio takvu odluku mora znati kakve će posljedice ona imati", rekao je on i dodao da je riječ o „jasnoj rusofobiji", najavljujući radikalne mjere. “Pod novim okolnostima naći ćemo način da popravimo ozbiljno narušene odnose između dva naroda i zemlje“, rekao je Vasnjecov.

Tokom sastanka vlade u srijedu (26.07.2023.) u Kišinjevu, moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu rekao je da je smanjenjem broja akreditovanih ruskih diplomata u ambasadi u Kišinjevu bilo moguće stvoriti situaciju, u kojoj je sve manje i manje pojedinaca koji rade na destabilizaciji Republike Moldavije. „Dugi niz godina ili čak decenija bili smo svjedoci i meta ruskog neprijateljstva. A neke akcije su sprovedene upravo preko Ambasade Ruske Federacije u Kišinjevu.“ Važno je da se diplomatske službe fokusiraju na razvoj dobrih odnosa, a ne na mjere destabilizacije, koje nisu dio diplomatske službe“, rekao je Popescu.

Krajem juna 2023. susjedna Rumunija je također otjerala 40 diplomata iz ruske ambasade u Bukureštu. Iz ove zemlje, koja je članica EU i NATO-a, oni su poslani u Rusiju specijalnim ruskim avionom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu