Mogu li OHR i strane sudije biti smetnja na putu BiH ka EU?

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da BiH ne može dobiti status kandidata i početi pregovore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) dok OHR (Ured visokog predstavnika) ne okonča svoj mandat i dok strane sudije ne napuste Ustavni sud BiH. Ivanić je rekao da se ova pitanja moraju riješiti prije odgovora na upitnik Evropske komisije, koji će u BiH 9. decembra donijeti evropski izaslanik za proširenje Johannes Hahn. Predsjedavajući bh. Predsjedništva je ovo izjavio za Radio Republike Srpske (RS) iznoseći lični stav, bez prethodne konsultacije s druga dva člana državnog Predsjedništva. Za analitičare je to znak da ni predstojeći procesi evropskih integracija u BiH, uključujući odgovore na upitnik Evropske komisije, neće biti lišeni nepotrebne politizacije. Na udaru je ponovo pravosuđe u BiH.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Kasim Trnka podsjeća da je Ustavni sud BiH dogovoren Dejtonskim sporazumom i da je Dejtonski sporazum „teško uspostavljena ravnoteža između velikog broja različitih rješenja". „Sporazumom je uspostavljen i specifičan balans između tzv. entitetskog glasanja u Parlamentu BiH i stranih sudija u Ustavnom sudu. Zašto Ivanić ne traži ukidanje tzv. entitetskog glasanja?  Insistiranje iz RS-a da strane sudije odu iz Ustavnog suda i da se u ovu instituciju uvede entitetski ili nacionalni ključ u donošenju odluka potpuno je nepoznato u komparativnom ustavnom pravu drugih ustavnih pa i redovnih sudova. Do sada nije viđeno da se u sudstvu traži nacionalni kompromis. U Dejtonu je napravljen kompromis, a ukinuti samo jedno njegovo rješenje, jedan kamen temeljac tog sporazuma, značilo bi srušiti cijeli sporazum. Zato je BiH potrebna cjelovita ustavna reforma čime bi se stvorile pretpostavke da ova zemlja iz dejtonske ide u tzv. briselsku fazu. Ustavnim promjenama se mora prići uravnoteženo. Jednostrano to nije moguće uraditi“, kaže Kasim Trnka za Deutsche Welle.

Manipuliranje referendumima

U međuvremenu je i opozicija u RS-u posegnula za referendumom kao načinom rješavanja sporova. Novi predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica kaže da će tražiti raspisivanje novog referenduma u RS-u, ovoga puta o reformama u bh. pravosuđu kojim, kako tvrdi, upravlja „pravosudna mafija čiji je cilj zaštita interesa krupnog kapitala“.

„Zanimljivo je da se opozicija u RS-u, koja je referendumom o 9. januaru izigrana na oktobarskim lokalnim izborima, sada koristi istom metodologijom. To su prijetnje i ucjene u pogledu ustavnih rješenja u vezi sa pravosuđem u BiH. Tokom rata i etničkih progona u RS-u je uspostavljena homogena nacionalna struktura, a pripadnici ostalih naroda su marginalizirani. I naravno, kada se sada nešto proglasi pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, onda će homogena populacija podržati zahtjeve naci-lidera. To je jedan od primjera kako se referendumom, inače demokratskim oblikom izražavanja narodne volje, može ozbiljno manipulirati i vršiti pritisak na određene institucije sistema", kaže Trnka.

Političari iz RS-a traže i zatvaranje OHR-a (Ureda visokog predstavnika) u BiH. I politički analitičar Almir Terzić vjeruje da je krajnje vrijeme za zatvaranje OHR-a, ali ne zato što je BiH napredovala u procesu demokratizacije društva, nego zato što je vrijeme da domaći političari „konačno počnu raditi i rješavati konkretne probleme".

Čekajući akciju OHR-a

„Sve dok je OHR u BiH, iz zgrade institucija BiH na Marindvoru će gledati u pravcu 'bijele kuće' s nadom da će od tamo doći rješenje. Iako OHR formalno ne donosi odluke već godinama, političari u BiH i dalje se potajno nadaju korištenju bonskih ovlasti visokog predstavnika. Takva očekivanja posebno su bila izražena u slučaju referenduma o Danu RS-a, korištenja bosanskog jezika u obrazovnim ustanovama ovog entiteta kao i popunjavanju Kluba srpskog naroda u federalnom Domu naroda. OHR ćuti, a problemi se gomilaju. Tako smo od jedne došli do tri presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, a tu su i presude Ustavnog suda u vezi s izbornim zakonom, te načinom izbora delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije. Da nema OHR-a i nade u korištenje bonskih ovlasti, vjerujem da bi kulminacija problema u BiH dovela do potpune paralize rada institucija, što bi građane konačno podstaklo na adekvatnu reakciju“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Zatvaranje OHR-a, međutim, zavisi od procjene Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. Odbor treba procijeniti da li je BiH ispunila sve uslove i ciljeve (tzv. program 5+2) za zatvaranje OHR-a. Ostalo je još da BiH riješi pitanje državne, odnosno vojne imovine i uspostavi efikasnu političku stabilnost. Sudeći prema izvještajima aktuelnog šefa OHR-a Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, BiH još uvijek nije politički stabilna, a njene institucije i ustavni poredak meta su konstantnih napada. „Referendum (o Danu RS-a) predstavlja veliko kršenje Dejtonskog sporazma i rušenja vladavine prava u BiH", navodi Iznko u izvještaju UN-u podnesenom 8. 11. 2016. godine. I u Ambasadi Ruske Federacije u BiH nedavno je potvrđeno da u međunarodnoj zajednici nema konsenzusa oko procjene situacije u BiH u vezi sa zatvaranjem OHR-a.