1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

130209 UN Menschenhandel

Andreas Zumach 13. februar 2009

UN zahtijevaju povećani napor u okviru borbe protiv trgovine ljudima. Na to ukazuje izvještaj kojeg su u četvrtak (12.02.2009) objavili predstavnici Ujedinjenih nacija u Beču, nadležni za borbu protiv droge i kriminala.

https://p.dw.com/p/GtKu
Vlada Sjedinjenih Država, putem USAID-a, uložit će u tri godine 850.00 dolara kao pomoć BiH u borbi protiv trgovine ljudima.
Vlada Sjedinjenih Država, putem USAID-a, uložit će u tri godine 850.00 dolara kao pomoć BiH u borbi protiv trgovine ljudima.Foto: DW / picture-alliance / Godong

Ujedinjeni narodi su pozvali svoje 192 zemlje članice da pojačaju borbu protiv trgovine ljudima. U izvještaju objavljenom u Beču se navodi da i danas većina vlada kao i ranije zanemaruje tu formu modernog robstva. U izvještaju se ističe da su 80 odsto od svih žrtava trgovine ljudima žene i djevojčice koje se prodaju i deportuju u cilju prisilne prostitucije te drugih vidova seksualnog zlostavljanja. Pored toga, petina svih žrtava su djeca u starosnoj dobi ispod 14. godina. Objavljeni izvještaj ne sadrži podatke o ukupnom broju žrtava trgovine ljudima širom svijeta, zatim u određenim regionima ili u zemljama pojedinačno. Zbog čega je to tako, o tome glasnogovornik UN-ovih vlasti u Beču Walter Kemp kaže: „Izvještaj se bazira na osnovu informacija iz 155 zemalja, i te informacije su nepotpune. U petini tih zemalja nema nikakve osude tih zločina ili nam one nisu prijavljene. Pojedine države, među njima i one veoma velike, ne šalju nam nikakve podatke o trgovini ljudima. Zbog nedostatka informacija iz nekih zemalja članica u našem izvještaju smo mogli da damo samo opis ovog problema."

Gdje je problem?

Nerijetko su i djeca meta trgovaca ljudima.
Nerijetko su i djeca meta trgovaca ljudima.Foto: BilderBox

Da li je problem u nesposobnosti ili u nedostatku želje pojedinih vlada da se u njihovim zemljama u cjelosti pozabave trgovinom ljudima i da te podatke proslijede predstavnicima UN-a u Beču, o tome Walter Kemp kaže: „Prisutna su oba ova primjera, dakle nema želje a tu je i nesposobnost. Neke razvijene zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija tek prije dvije ili tri godine imaju zakone koji se odnose na trgovinu ljudima." 2006. godine su bečkim vlastima prijavljeni podaci o samo 21.400 žrtava trgovine ljudima iz 111 zemalja. Neke druge organizacije za ljudska prava kao što je Amnesty International smatraju da godišnje širom svijeta u ruke trgovaca ljudima dođe i do 2,5 miliona osoba. Da li su ove procjene pretjerane i oprečne u odnosu na ono što se navodi u izvještaju UN-a u Beču ? O tome Walter Kemp kaže: „Mi vidimo sjene cijelog problema ali ne i ono šta je tačno ovaj problem. Ja te podatake ne smatram pretjeranim, mada nemamo nikakvih dokaza o tim podacima."


A dokazi za ovaj veliki problem trgovine ljudima će na sto doći tek onda kada sve 192 zemlje članice UN ratificiraju konvenciju o borbi protiv kriminala i spriječavanja i kažnjavanja trgovine ljudima, koja je donesena krajem 2003. godine, i kada one s tim u vezi donesu odgovarajuće zakonske mjere koje će i provoditi.