Mladi u Njemačkoj između zadovoljstva i straha od budućnosti

Kako ljudi u starosnoj dobi između 16 i 30 godina ocjenjuju svoj život i položaj u društvu u kontekstu stalne krize? Što očekuju od politike i stranaka? Opsežno istraživanje Zaklade Friedricha Eberta, koja je bliska njemačkim socijaldemokratima, potražila je odgovor na to pitanje.

Alarmantno stanje, ali ne i rezignacija

Više od 4.000 građana s pravom glasa sudjelovalo je u ovom ispitivanju. „Suočili smo se s mladim ljudima s pravom glasa koji odišu iznenađujućom zrelošću i koji aktualnu situaciju smatraju alarmantnom, ali ni izdaleka nisu rezignirani", zaključuje tim od sedam autora među kojima su politolozi, sociolozi, istraživači javnog mnijenja i trendova.

Jedan od najvažnijih rezultata ankete je to što je većina ispitanika zadovoljna svojim životom, ali se i osjećaju nesigurnima zbog postojećih kriza. Veliki značaj se pridaje socijalnoj i financijskoj sigurnosti, ali i vrijednostima kao što su obitelj i prijatelji.

„Žele voditi kvalitetan, normalan život"

Pored sveprisutne teme klimatskih promjena, na vrhu liste prioriteta mladih su zbrinjavanje u starosti i stambena situacija. „Vrlo realistično promatraju i svet i vlastiti život i jasno im je što mogu očekivati. Žele voditi kvalitetan, normalan život", navodi se u analizi.

S obzirom na to da su odrastali u vremenima velikih prijeloma i nesigurnosti, za njih se više ne postavlja pitanje hoće li živjeti bolje nego njihovi roditelji, nego „može li njihova generacija spriječiti veliki pad". Mladi u Njemačkoj očito s manje optimizma gledaju na budućnost od ukupnog odraslog stanovništva u zemlji.

Samo petina je optimistična

Tri četvrtine ispitanika (74 posto) pokazuje zabrinutost, a samo petina (19 posto) s pozitivnim stavom ocjenjuje trenutnu situaciju u Njemačkoj. Od ukupnog broja, 69 posto njih je uznemireno zbog ovog stanja, a 24 posto optimistično.

U javnosti se često izražava bojazan da će nove generacije biti skeptične prema demokraciji, ali ovo istraživanje tu procjenu opovrgava. Mladi su gledano u postocima jednako zadovoljni političkim sustavom kao i sve ostale generacije punoljetnih građana. Međutim, otprilike polovina ispitanika „nije nikako ili je malo zadovoljna" funkcioniranjem demokracije.

Stranke moraju pokazati veće zanimanje za mlade

Izgleda da je uzrok u nedostatku atraktivnosti stranaka i njihovog uglavnom starijeg kadra. Sedam od deset ispitanika smatraju da strankama nedostaje otvorenost za ideje mladih. Samo jedna petina ispitanika kaže da politika ozbiljno shvaća njihove brige. A gotovo 40 posto doživljava jezik političara kao nerazumljiv.

Ipak, većina smatra da politika ima veliki utjecaj na njihov život. Čak 45 posto ispitanika smatra da ne mogu promijeniti nešto u svom okruženju i u oblastima koje su njima važne.

Prokletstvo i blagoslov društvenih mreža

Preko 80 posto mladih dolaze u dodir s politikom preko svakodnevnog konzumiranja medijskih sadržaja. Važnu ulogu imaju društvene mreže, ali i osobni razgovori u obiteljskom krugu i s prijateljima, u školi i na poslu. Kanali kao što su Instagram ili TikTok uživaju uglavnom sumnjivu reputaciju.

Mladi vide prednost društvenih mreža u kratkom i lako razumljivom sažimanju tema. Kao negativne aspekte mladi navode algoritme društvenih mreža i utjecaj influencera. Prema njima je opasno kada ih se protiv njihove volje smješta u kalup jednog određenog stava.

Nepovjerenje prema algoritmima i lažnim vijestima

Ipak, istraživanje pokazuje da se mladi kreću kroz digitalnu stvarnost sa „zdravim nepovjerenjem prema algoritmima i lažnim vijestima". Svoje mišljenje formiraju tražeći objektivnije formate, koji nude neutralni pregled stranačkih pozicija.

Tim koji je proveo istraživanje preporučuje strankama da se mladima obraćaju tamo gdje se oni kreću – na društvenim mrežama. Pritom je najvažnija vjerodostojnost. S jedne strane se očekuje da zastupnici i političari pokažu stručnost, ali ne smiju biti uobraženi, od njih se zahtjeva što neutralniji nastup i razumljiv jezik.

„Mladi su zainteresirani za političke teme"

Direktor Zaklade Friedrich Ebert, Martin Schulz, koji je 2017. kao socijaldemokratski kandidat poražen na izborima od Angele Merkel, kaže: „Mladi su zainteresirani za političke teme i za sudjelovanje u odlučivanju. To je dobar znak."

On dodaje da mlađe generacije smatraju da političke stranke nemaju dovoljno sluha za njih i da se ta primjedba mora uzeti ozbiljno: „Prihvaćanje političkih odluka je od egzistencijalnog značaja za demokraciju."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu