Mladi u BiH: Ignorirati ili glasati za budućnost

Samo nekoliko dana je do otvaranja birališta u Bosni i Hercegovini, a 2. listopad odrediti će hoće li sljedeće četiri godine donijeti promjene. Kako animirati građane BiH na izlazak na izbore, posebno mlade koji konstantno iseljavaju? Upravo se na ovim pitanjima zasnivala i kampanja Europske unije u BiH 'Sve počinje izborom' – 'Minut po minut', kao prvom od 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH u procesu europskih integracija: provedbi izbora po europskim standardim – demokraciji.

U Mostaru, Sarajevu, Banja Luci postavljen je sat koji odbrojava vrijeme do početka otvaranja birališta, dajući svemu dodatnu dozu napetosti i iščekivanja. Hoće li 2. listopad donijeti neke promjene ili će sve ostati po starom? Mogu li mladi u BiH biti jezičak na vagi u stvaranju boljeg sustava? Zašto ne žele glasati? Što, zapravo, mladi u BiH žele?

„Buđenje“ mladih? Izbori će pokazati

„Ne zanima me", „Neću glasati jer moj glas neće ništa promijeniti“, „Ne znam, možda“, „Ovdje se ništa ne može promijeniti. Našao sam posao u Austriji i odlazim, mogu ostariti čekajući da bude bolje“, ovo su samo neki od kratkih komentara mladih prolaznika u Mostaru koji su uopće i željeli odgovoriti na pitanje hoće li izaći na izbore, a ako neće, zašto. Samo jedan mladić je potvrdio da će glasati.

Podatci pokazuju da čak polovica mladih osoba s navršenih 18 godina i pravom glasa ne izlazi na izbore. S obzirom da je udio mladih u ukupnom biračkom tijelu u BiH oko 17%, ovo je više nego dovoljan razlog za njihovo „buđenje“.

Rezultati nedavne ankete UNICEF-ove platforme za podršku društvenom aktivizmu mladih U-Report BiH, pokazali su vrlo optimistične rezultate – čak 83% mladih namjerava izaći i glasati na Općim izborima 2. listopada. Polovica njih smatra da njihov glas može značajno utjecati u konačnici izbornog procesa i donijeti promjene u društvu, dok čak 38% smatra da njihov glas može malo ili nikako utjecati na promjene, dok ostalih 12% o tome nemaju stav.

Pri tom čak 49% mladih smatra da u kampanjama nema dovoljno tema značajnih za mlade, 35% smatra da nisu nikako zastupljeni, a tek 16% njih je stava da su adekvatno zastupljeni, što je više nego jasna poruka bh političarima.

„Mladi nisu u agendama političara“

Hadžera Selimović, članica Mreže mladih europskih ambasadora ispred organizacije WE Balkans, a koja je iz Mostara sudjelovala u EU kampanji 'Sve počinje izborom' smatra kako mladi nisu dovoljno svjesni svoje važnosti u izlasku na izbore.

"Mladi ljudi žele posao, žele bolje živjeti i konačno trebaju biti dio promjena i glasati za ljude koji imaju mlade u svojoj agendi. Kao mlada osoba, smatram da trebam obaviti svoju dužnost i tako utjecati na odluke i donošenje promjena", komentirala je ona za Deutsche Welle.

Međutim, zašto mladi zaziru od izbornih listića i znači li to da su politički nepismeni ili jednostavno smatraju kako ne mogu utjecati na tijek odlučivanja, ova mlada aktivistkinja kaže:

"Nije razlog politička pismenost već činjenica što nemamo dovoljno informacija o političkim kandidatima kao ni kvalitetan izbor političkih kandidata za koje bi glasali. Ako pogledamo njihove agende, mladi im nisu u agendama, nisu u pozornosti većine političkih stranaka i kandidata. Iz tog razloga, kao i zbog činjenice da nema dovoljno edukacije, mladi manje izlaze na izbore i to nije njihova krivica već ljudi koji su trenutno u politici", smatra ona.

„Alibi političarima“

Ena Porčo, studentica političkih znanosti i također članica Mreže mladih europskih ambasadora jasno pojašnjava s kakvim se 'zidovima' susreću mladi u BiH.

„Mladi ljudi često osjećaju da nemaju podršku za svoje inicijative, ne daje im se odgovornost i kao što je rekla kolegica, nisu na agendama većine političara, a to bi trebao biti fokus političara. Znam jako puno njih koji imaju inicijative, žele promijeniti okruženje i biti aktivni građani ove zemlje. Na prošlim lokalnim izborima ipak smo mogli vidjeti povećanje postotka njihove izlaznosti, što pokazuje da su se aktivirali“, komentira ona za DW.

No, da mladi u BiH nisu niti naivni, niti politički nepismeni, pokazuje njezin zaključak.

„Političari često koriste mlade kao alibi i ne mogu se složiti kada se mladi često dovode u kontekst političke nepismenosti, što je poprilično grub termin. Također, uporno nas nazivaju 'lideri budućnosti', a mi trebamo biti 'lideri sadašnjosti' . Na žalost, često smo upravo samo slova na papiru preko kojih oni mogu zaraditi političke bodove i naše mišljenje se zanemaruje“, zaključak je ove mlade europske ambasadorice.

„Živjeti demokraciju znači vjerovati“

No, dok se neki prije odlučuju na ignoriranje glasanja, 25-godišnji magistar prava iz Mostara Vlado Sedlarik pokazuje da se na mladi nisu niti naivni, a niti politički nepismeni.

„Živjeti demokraciju znači vjerovati da svaka osoba sudjeluje u kreiranju političkog života. Zbog toga imati pravo glasa za mene znači imati odgovornost. Shvaćanje te odgovornosti od najveće je važnosti za mlade jer će oni najviše osjećati posljedice sadašnjih političkih događaja. Kao mlada osoba ne želim dopustiti da pravo odlučivanja o mojim uvjetima za budućnost i društvu u kojem želim živjeti ostane neiskorišteno“, ukratko je za DW objasnio zašto će on, i zašto bi mladi u BiH trebali izaći na izbore.

Slično smatra i Mostarka Magdalena Vučina jer će i ona, 2. listopada, uzeti svoj glasački listić i glasati.

"Mladi su bogatstvo naše države Bosne i Hercegovine. Imam demokratsko pravo glasati i tako svojim glasom stvaram promjene za budućnost“, kaže za DW.

BiH s najvećim smanjenjem stanovnika na svijetu – mladi najviše odlaze

Prema rezultatima Westminster zaklade za demokraciju u BiH , kao rezultat migracija u BiH bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura godišnje, Najbrojniji iseljenici su mladi, a razlog za odlazak je zaposlenje, dok je nezaposlenost njihove populacije u BiH viša od 60%. 

Gotovo pola milijuna ljudi napustilo je BiH od 2013. godine, pokazali su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo prošle godine iselilo se 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banja Luke. Ni UN-ovo izvješće za 2022. godinu ‘Perspektive svjetskog stanovništva’, nije optimističnije – s godišnjim gubitkom više od 1,5% stanovništva, BiH je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu.

S obzirom na ove dramatične podatke, čini se, mladi bi bh političarima trebali biti prioritet broj 1. U  EU smatraju da se to može promijeniti.

„Jedan izbor je posebno važan i događa se svake četiri godine“

'Sve počinje izborom' je krilatica koju smo iskoristili u ovoj kampanji kojoj su se pridružili i Jusuf Nurkić i Nemanja Bilbija, puno poznatih iz BiH, a neki od njih su i mladi ambasadori iz BiH. Svaki dan, svaki tjedan, mjesec, svatko od nas pravi jako puno izbora, ali jedan se izbor je posebno važan i događa se svake četiri godine. Iznimno je važno da označite onaj križić na svojim glasačkim listićima i pomognete u odlučivanju pravca zemlje u sljedeće četiri godine. To je važno u svakoj demokraciji, a posebno u BiH koja se prijavila za članstvo u EU", rekao je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH pozivajući bh žitelje na izlazak na izbore.

Podsjetio je kako je BiH predala zahtjev za članstvo u EU te da je prvi od 14 prioriteta uvođenje bolji standarda i transparentnosti u izborni proces.

„Upravo zato, da bi demokracija imala veći legitimitet, važno je učešće građana. Veće učešće - veći integritet - veći legitimitet. Do sada je učešće građana na izborima bilo, ni previše dobro, ali ni previše loše, ali uvijek može biti bolje. U ovoj zemlji nije lako izabrati, postoji dosta nezadovoljstva dosadašnjim radom političara u proteklom periodu i donekle se s tim mogu složiti. Stvari se odvijaju jako sporo i često čujem argumente "svi su isti". S tim se ne bih složio", poručio je Sattler apelirajući na Bosance i Hercegovce da glasaju. Kao što je kazala mlada Mostarka Magdalena Vučina - glasom do promjene za budućnost.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu