1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mirovinski sustav u Federaciji BiH pred kolapsom?

9. august 2013

Mirovine za srpanj će biti isplaćene, poručuju iz Federalnog zavoda MIO/PIO. No, zbog loše ekonomske situacije u FBiH i nezaposlenosti, upitno je koliko će se mirovinski sustav još moći održati, upozoravaju stručnjaci.

https://p.dw.com/p/19NBZ
Umirovljenici na klupi
Foto: picture-alliance/dpa

Kad će svi umirovljenici u Federaciji BiH dobiti mirovine za srpanj? Iz Federalnog zavoda mirovinskog osiguranja i resornog federalnog ministarstva stižu oprečne informacije. Jedni kažu kako je za isplatu mirovina nedostajalo samo 70 tisuća maraka, a drugi četiri milijuna maraka.

„Mi smo, prije Bajrama, uplatili 9,4 milijuna KM, znači 99 posto novca. Nedostajalo je nekih 70.000 KM koji su do sada već isplaćeni, i zbog tih 70.000 Hrvatska pošta Mostar nije htjela da počne s isplatom mirovina iz nekog njihovog razloga. Što se tiče nas, sav je novac isplaćen i u toku dana će svi umirovljenici dobiti mirovine“, izjavio je za Deutsche Welle glasnogovornik Federalnog zavoda MIO/PIO, Alem Lizde.

Stabilan mirovinski sustav je bio uvjet MMF-a

Federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber, raspolagao je, međutim, drugačijim informacijama o iznosu novca, koji je nedostajao za isplatu mirovina.

Zgrada Federalnog zavoda za MIO/PIO u Mostaru
Iz Federalnog zavoda za MIO/PIO poručuju da nema razloga za panikuFoto: Milan Šutalo

„Ono što smo danas dobili kao informaciju od direktora Mirovinskog zavoda je da bi se danas trebala dopuniti četiri milijuna KM i da bi se u roku dan-dva trebale isplatiti sve mirovine koje do sada nisu“, kazao je Čamber za Deutsche Welle.

Podsjetimo, Hrvatska pošta Mostar d.o.o. obavijestila je javnost kako je do kašnjenja u isplati mirovina za srpanj došlo jer im Federalni zavod MIO/PIO nije doznačio sav potreban novac za mirovine.

Stabilizacija mirovinskog sustava bio je jedan od uvjeta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zbog kojega je Bosni i Hercegovini prošle godine odobren dvogodišnji stand by aranžman u iznosu od oko 400 milijuna eura.

U federalnom mirovinsko-invalidskom zavodu kažu kako im Vlada Federacije BiH duguje oko 180 milijuna maraka, te da im taj dug obično otplaćuje u iznosima od po milijun i pol maraka mjesečno. Očekuju, međutim, i povećanu uplatu doprinosa u drugoj polovici ove godine, te vjeruju kako kašnjenja u isplati mirovina ubuduće ne bi trebalo biti.

Izjednačen broj umirovljenika i osiguranika

Marinko Romić iz Mostara od sljedeće godine je umirovljenik. Ne vjeruje obećanjima iz federalnog mirovinskog zavoda.

„Za godinu dana, kad ja odem u mirovinu, ne znam hoću li je uopće imati. Ne znam kako uopće uspijevaju na ovaj način isplaćivati mirovine. Sve je manje ljudi koji rade pa je sve manje uplata, i sve je više ljudi koji duže žive i normalna je stvar da se ne mogu pokriti na ovaj način“, kaže Romić.

Umirovljenik sjedi tužan na kućnom pragu
Dolaze li za umirovljenike još teža vremena ukoliko se ekonomska situacija ne promijeni na bolje u BiH?Foto: Fotolia/Grischa Georgiew

Predlaže kako bi trebalo produžiti rok odlaska u mirovinu onima koji mogu i koji su voljni duže raditi. Resorni federalni ministar, Vjekoslav Čamber, nije skrivao kako je do kašnjenja u isplatama mirovina došlo zbog „slabije dinamike punjenja Mirovinskog fonda, a razlog je, kaže, vrlo jednostavan, i to zbog toga „što se izjednačio broj umirovljenika i osiguranika“.

Isto tvrdi i ekonomski analitičar prof. dr. Vjekoslav Domljan. On kaže kako je donja granica održivosti mirovinskog sustava dva zaposlena na jednog umirovljenika.

„Pošto u BiH godišnje 20 do 25 tisuća ljudi ide u mirovinu, potrebno je da se stvori barem dva puta toliko radnih mjesta, a ako BiH slijedi europski put, onda i više. Dakle, ne otprilike 40.000, već 70.000 radnih mjesta. Međutim, u privatnom sektoru se ne povećava zaposlenost. Već samo u javnom. Prema tome, postavlja se pitanje izdržljivosti mirovinskih fondova. Sasvim je jasno da je situacija sada jako teška i da se ne može popraviti dok se ne popravi poslovni ambijent, dok se ne počne ulagati i proizvoditi dobra, koja će biti internacionalno konkurentna. Bez toga je samo pitanje vremena kada će doći do urušavanja mirovinskih fondova“, upozorava naš sugovornik.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Marina Martinović