"Mir na Balkanu se ne podrazumijeva sam po sebi"

Posljednji put predsjedavatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović bio je u Berlinu u prosincu 2023. kada je na poziv Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) posjetio stranačku konvenciju ove vladajuće stranke. Tom prilikom se susreo i s kancelarom Olafom Scholzom i ministrom obrane Borisom Pistoriusom, obojicom iz SPD-a.

No aktualni posjeti je posjet na višoj razini, nastupni posjet s najvišim vojnim počastima kojima je Bećirović u ponedjeljak primljen u dvorcu Bellevue, sjedištu njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera (također socijaldemokrat kao i Bećirović). No glavni dio posjeta dogodio se u utorak poslijepodne u kancelarskom uredu. Početak konferencije za tisak nakon sastanka Bećirovića i Olafa Scholza koji je trajao oko 45 minuta, njemački kancelar  započeo je gotovo istim riječima kao i obraćanje novinara prošlog tjedna kada u je u gostima bio premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Mali poticaj reformama

"Njemačka se intenzivno zalaže za primitak zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju jer članstvo je već odavno obećano", rekao je Scholz. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, ona nije tako daleko odmakla kao susjed ali je Scholz podsjetio na to da je u ožujku "zajedno s kolegama iz Vijeća EU-a" dao zeleno svjetlo početku pregovora o punopravnom članstvu s BiH. "To je bio važan korak na kojem smo radili jako dugo ali se nadam da je probudio novu nadu u BiH u Europu i da je barem mali poticaj da se i dalje nastavi s reformama", rekao je Scholz i dodao kako se radi o "malom signalu reformski orijentiranim snagama".

Njemački kancelar je zatim podsjetio na to da članstvo u Europskoj uniji prije svega ovisi o uvjetima koje zemlja-članica mora ispuniti na putu do tog cilja. Možda je to bio i mali odgovor svima onima na zapadnom Balkanu koji su se osjetili zaobiđenim nakon što je krajem prošle godine Ukrajini i Moldaviji po skraćenom postupku otvoren put za pregovore. Sada je Scholz još jednom dao do znanja da je taj put dug, za neke i jako jako dug.

Crnu Goru si već neki mogu vrlo brzo zamisliti u Europskoj uniji, kako je to prošlog tjedna nakon posjeta Spajića Berlinu rekao političar vladajuće stranke Zeleni i predsjednik Odbora Bundestaga za pitanja EU-a Anton Hofreiter. Pred Bosnom i Hercegovinom je tu malo dulji put. "Znam da su napori veliki ali se ti napori na kraju i isplate i to ne samo gospodarski", rekao je Scholz. 

Njemački kancelar u sklopu Berlinskog procesa želi nastaviti s jačanjem regionalne suradnje jer ona, po njegovom mišljenju, doprinosi miru što je posebice važno u trenutnim geopolitičkim okolnostima. "Napad Rusije na Ukrajinu nam je pokazao koliko je važna suradnja a pokazao je i koliko je važan mir", rekao je Scholz koji je pozdravio što je BiH pokazala solidarnost s Ukrajinom i priključila se sankcijama Rusiji.

Još uvijek krhki mir

Njemački kancelar se osvrnuo i na sigurnosnu situaciju u regiji i rekao kako mir na zapadnom Balkanu "nije nešto što se podrazumijeva samo po sebi". "Bosna i Hercegovina tu igra značajnu ulogu i mi ćemo se oduprijeti svakom pokušaju ugrožavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine", rekao je Scholz i naglasio kako će zbog toga Njemačka ustrajati na sudjelovanju u vojnoj misiji Eufor i Altea.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bećirović je rekao kako se zahvaljuje "u ime ogromne većine građana BiH" na podršci kojuNjemačka već desetljećima daje njegovoj zemlji. "BiH je zemlja s dugom poviješću i ima dobro pamćenja i kao takva ne zaboravlja svoje prijatelje a Njemačka je veliki prijatelj", rekao je Bećirović koji je ukazao i na sve bolje gospodarske odnose BiH i Njemačke.

"Između 75 i 80 posto stanovnika BiH želi da naša zemlja bude što prije punopravna članica EU-a i NATO-a. I to su naši glavni strateški ciljevi koji su definirani jednoglasno u državnom vrhu i naša je obveza da na tome i radimo. Nažalost, i o tome sam informirao kancelara Scholza, u BiH imamo jednu prorusku manjinu koja ugrožava temelje Daytonskog sporazuma i ustavnog poretka BiH", rekao je Bećirović. On je rekao kako treba biti spreman odgovoriti na "izazove" oko ovog pitanja u narednom razdoblju.

On je isto tako zahvalio Njemačkoj i na njezinoj ulozi oko rezolucije UN-a o "održavanju istine o genocidu u Srebrenici".  Scholz je na pitanje DW-a o odnosu Njemačke prema onima koji se protive rezoluciji manje-više izbjegao direktni odgovor i rekao kako Njemačka predvodi grupu prijatelja" koji se zalažu za donošenje rezolucije koja je tu kako "sjećanje ne bi izblijedjelo kako bi ostalo upozorenja za budućnost".

Njemačka nastavlja s prioritiziranjem agende zapadnog Balkana

I ovaj posjet jednog visokog političara sa zapadnog Balkana je pokazao da njemački napori da zemlje ove regije približi Europskoj uniji ne posustaju. Ono što je vlada Olafa Scholza započela odmah nakon preuzimanja vlasti imenovanjem Manuela Sarrazina posebnim povjerenikom njemačke vlade za zapadni Balkan i intenzivnom diplomatskom aktivnošću se ponovno aktiviralo. Ove godine samit u sklopu Berlinskog procesa bit će na desetu obljetnicu u listopadu održan u Berlinu a Njemačka se još uvijek smatra najjačom snagom kada je u pitanju zadržavanje zapadnog Balkana na listi prioriteta Europske unije. I dosadašnje uspjehe u sklopu ovog procesa tj. jačanja regionalne suradnje, poput sporazuma oko međusobnog priznavanja diploma, Njemačka doživljava kao uspjeh berlinske diplomacije.

Bez Njemačke Bosna i Hercegovina u ožujku vjerojatno ne bi dobila zeleno svjetlo za početak pregovora. "Ponosan sam na to što smo razvili novi tempo u procesu približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Sada je Europska komisija predložila otvaranje pregovora za Bosnu i Hercegovinu. To je jasan signal da se EU prilagođava novonastaloj situaciji. Mirovni projekt Europe će biti snažan u svijetu koji se mijenja",  rekao je Scholz tijekom svog vladinog priopćenja u ožujku koje je prethodilo samitu u Bruxellesu.

Nepovredivost granica BiH

Tijekom susreta Scholza i Bećirovića ispred Ureda kancelara su se, kao i jučer ispred predsjedničkog dvorca, gdje se predsjedavajući Predsjedništva BiH susreo s njemačkim predsjednikom Steinmeierom, okupili pripadnici Društva za ugrožene narode. Oni su nedvosmislenim transparentima tražili nedodirljivost granica BiH te sankcioniranje onih koji negiraju genocid u Srebrenici. "Tražimo da se svi oni koji negiraju genocid adekvatno sankcioniraju", rekla je Jasna Čaušević iz Društva za ugrožene narode.

U svom priopćenju povodom posjeta Denisa Bećirovića Berlinu, ova udruga za ljudska prava je zatražila i veću podršku Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu te smjenjivanje Milorada Dodika.